ZAGREB » Vlada će u sljedećih nekoliko dana Europskoj komisiji poslati svoj nacrt dodatnih reformi za smanjenje makroekonomskih neravnoteža i za smanjenje deficita, ali u njemu, otkrivaju naši izvori iz Vlade ne treba očekivati ništa radikalno nego nastavak već započetih ili najavljenih poteza. Vlada će, kažu naši sugovornici, sigurno najaviti mjere koje će deficit u proračunu za ovu godinu spustiti ispod pet posto, što znači da dodatni milijardu i pol do dvije milijarde kuna, ali će u pregovorima s Komisijom oko svoga prijedloga posebice inzistirati na jednakom tretmanu svih članica Unije koje imaju probleme s visokim deficitima kao i Hrvatska.

   – Nećemo tražiti nikakav popust ali mislim da zemlje Europske unije zaslužuju jedan tretman, a to između ostaloga znači da se stvari u Hrvatskoj ne lome preko koljena nego da i mi dobijemo vrijeme u kojem će se pokazati rezultati onoga što smo započeli i planove koje imamo za nastavak, kaže naš sugovornik iz Vlade.

  

Još bez odluke

Očito je da u Vladi računaju na to da i Hrvatska možda, kao i primjerice Francuska koja je dobila dodatne dvije godine, može dobiti produžetak rokova kako bi manje radikalnim mjerama smanjila svoj deficit. On je u prošloj godini bio pet posto, Komisija za ovu godinu predviđa 5,5 posto, i u Vladi planiraju povući mjere koje bi i u ovoj godini manjak spustile ispod pet posto, ali naši sugovornici dodaju da »neće biti moguće spustiti deficit puno ispod pet posto«. U konačnici to znači da se za najviše do dvije milijarde kuna moraju postići nove uštede ili je nužno povećati prihode državnog proračuna.

   Hrvatska će te uštede raditi na osnovu analiza i prijedloga koji su za Vladu sačinila povjerenstva u koja su bili angažirani ekonomski stručnjaci i kako tvrde naši sugovornici najviše prostora ima u području zdravstva, subvencija, poslovanju agencija, a malo je vjerojatno da će se Vlada odlučiti za smanjivanje poreznih olakšica. No, koje će mjere u tim područjima Vlada provesti o tome u Banskim dvorima još nitko ne želi govoriti jer konačna odluka još nije donesena.

  

Dugotrajni procesi

Promjene će se dogoditi i u području javnih poduzeća, otkrivaju naši izvori. Iako je veliki dio javnih poduzeća pokrenuo restrukturiranje, Vlada će najvjerojatnije nastojati ubrzati taj proces dodatnim uvjetima. Tako bi se javnim poduzećima koji dobivaju kredit uz jamstvo države moglo dogoditi da im uvjet za to jamstvo budu da novac troše isključivo na restrukturiranje, ili će im uvjet da dobiju jamstvo za kredit biti plan restrukturiranja s preciznim rokovima provođenja. S obzirom da je Komisija od Hrvatske tražila i uvođenje reda u komunalna poduzeća, nad kojima Vlada nema nadzor nego su pod ingerencijom lokalnih vlasti, u Banskim dvorima se još uvijek, kako kažu u suradnji sa stručnjacima, pokušava vidjeti postoji li zakonska mogućnost da se komunalnim poduzećima odrede barem osnovna pravila.

   U svom programu kojeg će poslati Komisiji Vlada će osim plana dodatne konsolidacije javnih financija, najaviti i dio mjera koje se tiču provođenja mjera za poboljšanje poslovne klime i povećanje konkurentnosti domaćeg gospodarstva ali plan reforme javne uprave. No naši sugovornici ističu da su to procesi, pogotovu kad je u pitanju javna uprava, tek mogu započeti postavljati temelji za promjene koje iziskuju dugo vremena.