Snimio Sergej DRECHSLER
Od tih 21 primjera, Komisija je 11 slučajeva već zatvorila jer je bila zadovoljna odgovorom Hrvatske. Niti jedan slučaj nije zasad otišao dalje od administrativne prepiske
Otkad je članica Europske unije, Hrvatskoj je stiglo 21 pismo Europske komisije u kojem se traži očitovanje Vlade jer je Komisija posumnjala da Hrvatska ne ispunjava svoje »europske« obveze.
Riječ je o uobičajenoj proceduri u kojoj Komisija, kada smatra da je došlo do kršenja pravila EU-a, daje priliku državi članici da se očituje, a ako su zadovoljni tim očitovanjem, procedura se zaustavlja. Zasad je, kako doznajemo, od 21 slučaja u kojem je Komisija tražila očitovanje Zagreba, 11 slučajeva zatvoreno bez daljnje procedure. To znači da je Komisija u tih 11 slučajeva bila zadovoljna odgovorom koji je stigao iz Hrvatske.
Prema informacijama iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova, u prvih pola godine članstva u EU, Komisija je u četiri navrata tražila očitovanje Hrvatske, dok je lani to učinila 17 puta. Uglavnom se, međutim, radilo o manje-više tehničkim pitanjima, odnosno slučajevima u kojima je Hrvatska kasnila s donošenjem nacionalnih propisa u koje je morala ugraditi europske direktive.
Kako tvrde naši izvori, Komisija povremeno provjerava jesu li države članice prenijele direktive u nacionalne zakone i kada utvrdi da to nisu učinile, automatski se šalje pismo u kojem se traži pojašnjenje.
Hrvatskoj se to, primjerice, dogodilo kada je stupila na snagu direktiva o energetskoj učinkovitosti, a hrvatski zakon još nije bio donesen. Budući da je zakon o međuvremenu izglasan, Komisija nije imala razloga nastaviti s procedurom. Većina dosad zaprimljenih pisama ticala se upravo tog kašnjenja u prenošenju direktiva, tvrde naši izvori, pa su zato ti slučajevi relativno brzo i bezbolno riješeni.
Nijedan hrvatski slučaj potencijalnog kršenja europskih pravila, barem zasad, nije otišao puno dalje od administrativne prepiske s Komisijom. No, ako Komisija u budućnosti ne bude zadovoljna nekim hrvatskim odgovorom, otići će korak dalje i poslati tzv. obrazloženo mišljenje, nakon kojeg je – ako se država članica ponovno ogluši na zahtjeve Bruxellesa – moguće i da Komisija »neposlušnu« državu prijavi Sudu EU-a.
