Snimio Marin ANIČIĆ / NL arhiva
Prema preliminarnim podacima Hrvatske narodne banke pak za prvih devet mjeseci 2014. prihodi od stranog turizma iznosili su 6,77 milijardi eura, što je 2,5 posto ili 168 milijuna eura više u odnosu na prva tri kvartala 2013. godine.
ZAGREB/SPLIT Na Jadranu i u Gradu Zagrebu u prošloj je godini ostvareno 13,05 milijuna dolazaka turista, što je porast od 5 posto, a ostvarenih 73,6 milijuna noćenja za 2 je posto više nego u godini prije, pokazuju službeni podaci sustava turističkih zajednica predstavljeni u petak u Splitu.
Prema preliminarnim podacima Hrvatske narodne banke pak za prvih devet mjeseci 2014. prihodi od stranog turizma iznosili su 6,77 milijardi eura, što je 2,5 posto ili 168 milijuna eura više u odnosu na prva tri kvartala 2013. godine. Pritom je u trećem kvartalu prihod iznosio 4,65 milijardi eura čime je nadmašeno treće tromjesečje, po turističkim prihodima po sada rekordne, 2008. godine.
Strani su turisti u 2014. godini ostvarili 11,7 milijuna dolazaka ili 5,2 posto više nego u godini prije, a njihovih 67 milijuna noćenja predstavlja rast od 2,2 posto.
Domaći su pak turisti zabilježili rast u dolascima od 1 posto te u noćenjima od 0,6 posto.
Iz Ministarstva turizma ističu i rezultate u produženju sezone. Tako su prošle godine u razdoblju predsezone, od siječnja do lipnja, te posezonu, od rujna do prosinca, ostvareni porasti u dolascima za 5,6 posto i u noćenjima 4 posto.
Prošle je godine u apsolutnim brojkama najviše noćenja ostvareno u Istri, gdje se bilježi porast noćenja za 1 posto, na ukupno 22,2 milijuna. Najveće poraste bilježi Grad Zagreb u kojem je ostvareno 1,6 milijuna, odnosno 13 posto više noćenja nego 2013.
Kvarneru je pak zabilježeno 12,3 milijuna noćenja, što predstavlja pad od 3 posto u odnosu na godinu prije.
Ministar turizma Darko Lorencin najavio je kako će tijekom 2015. godine u turistički sektor biti investirano ukupno 483 milijuna eura.
»Nedostaje nam još oko 40 milijuna eura da bismo dostigli rekordne prihode ostvarene 2008. godine, ali kad podvučemo crtu i pod zadnji kvartal 2014. onda će to biti za koji milijun više ili manje, dakle možemo reći da će prihodi biti isti kao i financijski rekordne 2008. godine«, istaknuo je ministar Lorencin predstavljajući rezultate turističkog prometa u 2014. godini.
Tijekom 2014. ostvareno je 73,6 milijuna noćenja, što je za 2 posto više no godinu dana ranije, te 13,08 milijuna turističkih dolazaka ili za 5 posto više nego 2013.
»Turistička 2014. bila je teška i zahtjevna, ali možemo biti zadovoljni rezultatima koji bi vjerojatno bili i bolji da su vremenske prilike, posebice u srpnju, bile povoljnije«, kazao je Lorencin.
Po njegovim riječima, najveći turistički napredak posljednjih godina uvjerljivo ostvaruje grad Split koji je se od tranzitnog grada prometnuo u vrhunsku turističku destinaciju ne samo u europskim nego i u svjetskim razmjerama.
Lorencin smatra kako je poboljšanju turističkih rezultata u 2014. pridonio i novopokrenuti program Hrvatska 365 kojim se nude turistički sadržaji tijekom cijele godine.
Direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice Ratomir Ivičić istaknuo je kako će se nastaviti aktivnosti pozicioniranja Hrvatske kao cjelogodišnje turističke destinacije.
Splitsko-dalmatinska županija ostvarila je 13,5 milijuna noćenja ili 5 posto, dok je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji bilo 6,5 milijuna noćenja, što je porast od 4 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Rast noćenja bilježi se i u Zadarskoj županiji, za 5 posto, na 10 milijuna noćenja, i Ličko-senjskoj županiji za također 5 posto (2 milijuna), dok je u Šibensko-kninskoj županiji ostvaren blagi pad noćenja od 1 posto (na 5,3 milijuna).
Među pojednim destinacijama više od tri milijuna noćenja lani je ostvareno u Rovinju i Dubrovniku, a iznad dva milijuna noćenja u Poreču, Medulinu i Umagu. U još 15 destinacija zabilježeno je iznad milijun noćenja.
Prema kriteriju ostvarenog udjela u noćenjima u 2014. godini, najjače emitivno tržište za hrvatski turizam je Njemačka sa udjelom u stranim noćenjima od 21 posto, potom Slovenija s 11 posto, Austrija 8 posto, Češka 7 posto, Italija i Poljska sa po 6 posto. Slijede Slovačka s 3,5 posto Nizozemska 3,3 posto, Ujedinjeno Kraljevstvo i Mađarska sa po 3 posto udjela u ukupnim noćenjima.
S većine emitivnih tržišta ostvarena su povećanja noćenja – turista iz SAD-a za 17,2 posto, Ujedinjenog Kraljevstva i Mađarske za po 9 posto, BiH 8,6 posto, Austrije 3 posto, Slovenije 2 posto, Njemačke 1,5 posto.
Osjetniji pad broja noćenja pak bilježi se kod turista iz Rusije za 13,2 posto, Danske za 7,5 posto, dok je za 3 posto bilo manje noćenja gostiju iz Nizozemske, za 2 posto iz Poljske i Belgije, Srbije 1,2 posto, a 1 posto iz Češke.
