Vlada Ive Sanadera je u srpnju 2008. shvativši da zbog dobrog ubiranja PDV-a ima 2,5 milijarde kuna prihoda više od planiranog povećala rashode za tri milijarde kuna. Već u prvom tromjesečju 2009. prihodi su drastično pali i Vlada je morala rezati prava koja je korisnicima dala nekoliko mjeseci ranije
ZAGREB S rastom od 3,2 posto, koliko Vlada planira za sljedeću godinu, Hrvatska bi, nakon Rumunjske, Malte i Irske, trebala imati najveći rast gospodarstva u sljedećoj godini. Sve druge članice Europske unije, prema prognozama rasta koje je nedavno objavila Europska komisija, rast će po stopama slabijim od Hrvatske. Na toj projekciji rasta Vlada je i temeljila rast proračunskih prihoda koji će moći pokriti povećanje rashoda od čak 3,9 milijardi kuna. No, ukoliko se taj rast ne ostvari ili ako čak i uz takav rast dođe do rasta kamata, Hrvatska bi na kraju od države koja je spustila svoj deficit ispod dva posto mogla ponovo doći u situaciju da joj se povećava proračunski manjak ili da se mora vratiti rezanju rashoda.
Nema natrag
Upozorava na to i bivši ministar financija, SDP-ov Boris Lalovac, koji kaže da je očito vrijeme smanjenja rashoda završilo, da se ponovo ide na povećanje prava čime rastu proračunski rashodi i da bi bilo kakav poremećaj kamata na tržištu mogao ugroziti proračunske planove.
U 2018. godini Vlada previđa istu stopu rasta BDP-a od 3,2 posto, a u 2019. godini nešto veću 3,3 posto. Tako će u posljednjoj godini mandata sadašnje Vlade, odnosno u 2020., teško doći do rasta od pet posto, ako se ne dogodi neplanirani skok. Postizanje stope rasta od pet posto do kraja mandata HDZ je obećao u svom predizbornom programu pripremanom za prijevremene izbore u rujnu.
– Jednom kad povećaš rashode koji su posljedica povećanja prava, nema natrag, teško ih je smanjivati. Znam da je to politička odluka Vlade, da povećanje pojedinih rashoda pokazuje prioritete pojedine vlade, ali ako rashodi rastu više od 1,1 posto BDP-a, zar je moguće da nije bilo više prostora da se sa sindikatima razgovara o povećanju osnovice koju je sporazumom za šest posto u vrijeme krize smanjila HDZ-ova Vlada. Ako nema dogovora sa sindikatima, to je dodatni rashod veći od milijardu kuna koji prijeti proračunu – upozorava Lalovac. Dodaje i da je potpuno nejasno zašto je Vlada pristala na to da baš cijeli teret porezne reforme padne na središnju državu.
Predsjednik HNS-a Ivan Vrdoljak ističe da je užasnut s kakvom se lakoćom planira povećanje rashoda i to ne za poticanje izvoza ili industrijske proizvodnje koje bi onda donijelo novi rast.
– Ostavili smo im rast od 2,7 posto, ministar financija Zdravko Marić kaže da će porezna reforma donijeti rast od 0,3 do 0,5 posto, što znači da oni zapravo ne planiraju povlačiti nikakve druge poteze. Bilo bi mi prihvatljivo da rashodi rastu kako bi se poticala proizvodnja ili IT sektor, ali ako već nemaš ni takvu ideju, a imaš povećanje prihoda, onda smanji PDV, a nemoj povećavati potrošnju – savjetuje Vrdoljak.
Rebalans iz 2008.
Posebice je, ističe Vrdoljak, problematično to što Vlada u svojim smjernicama nedvosmisleno predviđa da će sljedećih godina padati industrijska proizvodnja te da će uvoz ponovo rasti po većim stopama od izvoza.
– To je povratak HDZ-ovoj politici iz 2007. i 2008. godine, rast uvoza i domaće potrošnje, i kad opet prevaladaju ti negativni trendovi, opet ćemo morati tražiti vlast koja će mijenjati stvari i povećavati izvoz i proizvodnju – prognozira Vrdoljak.
On se zapravo tako prisjetio rebalansa proračuna za 2008. godinu, u kojoj je svijet potresala gospodarska kriza, a Vlada Ive Sanadera je u srpnju shvativši da zbog dobrog ubiranja PDV-a ima 2,5 milijarde kuna prihoda više od planiranog, povećala rashode za tri milijarde kuna. Već u prvom tromjesečju sljedeće godine proračunski su prihodi drastično pali i Vlada je morala rezati prava koja je korisnicima proračuna dala nekoliko mjeseci ranije.
