Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
Opća je ocjena da Anka Mrak Taritaš, bez šire političke podrške, nema nikakve šanse u Zagrebu, a čini se da bi Vojko Obersnel mogao biti u problemima jedino u slučaju da se ujedine sve stranke koje nisu dio vladajuće koalicije
Zadnje nedjelje u svibnju sljedeće godine održat će se lokalni izbori koji će biti idealan indikator za stanje na političkoj sceni i pokazati uživaju li HDZ i Most povjerenje koje su dobili na parlamentarnim izborima, te hoće li SDP s novim čelnim čovjekom stabilizirati socijaldemokrate koji su u padu. Ključna bitka, barem kada je riječ o političkoj težini, vodit će se u četiri hrvatska grada – Zagrebu, Rijeci, Splitu i Osijeku. Ako se makne Zagreb koji je biračka utvrda Milana Bandića, u ostala tri grada na zadnjim lokalnim izborima SDP je pobijedio – u Rijeci je pobjedu odnio Vojko Obersnel, u Splitu Ivo Baldasar, a u Osijeku kao nestranački kandidat s potporom koalicije SDP-HNS-HSU-a Ivica Vrkić.
Budući da su lokalni izbori kada je riječ o nositeljima izvršne vlasti, dakle, načelnicima, gradonačelnicima i županima, neposredni, imat će značajniju dozu personalizacije, ali jednako tako na njima će puno lakše do povjerenja birača doći nestranački kandidati koji su prepoznatljivi u lokalnoj zajednici. No, to se načelo teško može primijeniti na veće urbane sredine kao što su četiri velika grada jer je u njima zbog niske izlaznosti i te kako dobrodošla stranačka podrška. Izuzetak je, naravno, Milan Bandić kojemu je Zagreb političko leno i koji unatoč brojnim porazima na ostalim izborima na koje je izlazio ne gubi političku utakmicu u glavnom hrvatskom gradu. Jednostavno, Bandićevi politički konkurenti, prije svega HDZ i SDP, nisu se uspjeli nametnuti kvalitetnim imenom koje ima političku težinu kako bi se Milan detronizirao. Budući da vrijedi pravilo da aktualni gradonačelnici u izbore kreću s velikom prednošću zbog toga što su svjetla reflektora na njima neprestano zbog funkcije koju obnašaju, njima će odrađivanje izborne kampanje biti znatno lakše. Najviše to vrijedi baš za Bandića čije su populističke metode dovedene do savršenstva. Zato ne treba čuditi da analitičari nacionalnih medija već sada aktualnog zagrebačkog gradonačelnika proglašavaju gotovo pa pobjednikom. Razlog je tome činjenica da se za nešto više od pola godine kreće u izbornu utakmicu, a Bandić nema konkurenciju, odnosno jedino je Anka Mrak Taritaš, bivša ministrica graditeljstva, odlučila na vrijeme krenuti u borbu s Bandićem. Ono što se očekuje s najvećim očekivanjem su kandidati HDZ-a i SDP-a, dvije stranke s najvećom stranačkom infrastrukturom, čiji bi kandidati trebali biti ozbiljni konkurenti Bandiću. No, SDP je u procesu unutarstranačkih izbora za predsjednika pa se još uvijek ne zna što će ta stranka napraviti kada je riječ o lokalnim izborima u Zagrebu. HDZ je poslovično zatvoren kada je riječ o kandidatima. Sve to ide u prilog aktualnom gradonačelniku koji na miru može raditi svoj posao i pripremati se za svibanjsku izbornu bitku. Jer, opća je ocjena da Mrak Taritaš, bez šire političke podrške, odnosno samo kao HNS-ova kandidatkinja, nema nikakve šanse. Što se tiče HDZ-a, ne treba isključiti mogućnost da bi ta stranka mogla podržati upravo Bandića, ako ne u prvom, a svakako u drugom krugu. Osim u slučaju da HDZ-ov kandidat uđe u drugi krug, a u toj stranci najavljuju da će svakako imati svog kandidata za zagrebačkog gradonačelnika.
Veliki favorit
Bit će zanimljivo vidjeti kako će se Most postaviti u većim gradovima.
– Most nezavisnih lista imat će svoje kandidate za gradonačelnike Zagreba, Rijeke, Splita i Osijeka. Smatramo da je u ovom trenutku rano za bilo kakve prognoze. O imenima ćete biti pravovremeno obaviješteni, sve je što su poručili u stranci koju vodi Božo Petrov. Trenutno je nemoguće predvidjeti tko su ti ljudi, ali kada je riječ o Mostu, nema čuđenja jer ta stranka ima svoj specifičan politički diskurs. U svakom slučaju, nije teško ne složiti se s ocjenom da je Milan Bandić veliki favorit u bitci za Zagreb.
Isto vrijedi i za Rijeku. Naime, teško je zamisliti u ovom trenutku ikoga tko bi mogao pobijediti u borbi s aktualnim riječkim gradonačelnikom Vojkom Obersnelom koji upravlja gradom od 2000. godine kada je naslijedio Slavka Linića koji je preuzeo ministarsko mjesto u tadašnjoj vladi Ivice Račana. Iako je bilo razmišljanja da bi Obersnel mogao odustati od nove kandidature, na kraju se to ipak nije dogodilo. Ništa čudno, budući da on kao kandidat SDP-a u biračkoj utvrdi te stranke gotovo pa da nema ozbiljnog protukandidata. Kada se tome doda političko iskustvo, široka koalicija koja će ga podržati, te infrastruktura, teško je zamisliti da bi na neposrednim izborima mogao izgubiti.
– Rijeka je ove godine postala Europska prijestolnica kulture za 2020. godinu čime su našem gradu otvorene mogućnosti za značajan iskorak u daljnjem razvoju. Rijeku su za prijestolnicu kulture odabrali nezavisni europski stručnjaci i naša je kandidatura proglašena najboljom, a da bi se projekt i proveo i da bi se realiziralo sve zamišljeno, i dalje mora imati snažnu političku podršku i nastaviti s timom koji je i do sada znao kako ga voditi i provoditi.
Prvenstveno kako bih sa suradnicima dovršio započetu Europsku prijestolnicu kulture, ali i kako bi nastavili s uspješnim projektom riječke Urbane aglomeracije, u koje sam uložio puno truda i političkog angažmana, nažalost često i uz nevjericu i sumnju, kandidirat ću se na lokalnim izborima za gradonačelnika Rijeke i nadam se da ću još jednom dobiti povjerenje Riječana. Naime, Rijeci se, ali i čitavoj regiji, kroz započete projekte Europske prijestolnice kulture i Urbane aglomeracije Rijeka koja je na nedavnom natječaju dobila mogućnost korištenja čak 50 milijuna eura iz europskih fondova, među ostalim vezano i za zapošljavanje mladih, otvara čitav niz mogućnosti i smatram svojom obavezom dovršiti započeo što će, u konačnici, omogućiti i dovršetak tranzicije Rijeke prema gospodarski snažnom gradu, prepoznatljivog kulturnog identiteta, objašnjava Obersnel.
Kasne kandidature