ZAGREB – Cjelovita kurikularna reforma treba nastaviti na način na koji je osmišljena i vođena, poručili su jučer članovi bivše Ekspertne radne skupine s Borisom Jokićem na čelu, pozivajući se na vrlo mali broj prigovora koji su tijekom javne rasprave upućeni na predmetne i druge kurikulume. 

Javna rasprava o 54 kurikulumska dokumenta i tri metodološka priručnika u okviru Cjelovite kurikularne reforme trajala je punih pet mjeseci, a završila je u utorak, 15. studenog. Da su kurikulumi napravljeni dobro, ističe se u izjavi Jokićevog tima, govore sljedeće brojke: na metodološki priručnik za izradu predmetnih kurikuluma stigao je samo jedan komentar, kao i na kurikulume matematike, engleskog i njemačkog jezika, a odnosio se na pitanje naziva »kurikulum« ili »kurikul«. Na važne kurikulumske dokumente poput Okvira za vrednovanje procesa i ishoda učenja pristigla su dva komentara, Okvira za rad s učenicima s teškoćama tri te Okvira za rad s darovitima komentari samo jedne udruge. Čak i za predmete poput povijesti ili hrvatskog jezika, koji su izazvali dosta polemike u javnosti, nije stiglo više od 20 komentara. Na kurikulum hrvatskog jezika stiglo je ukupno 19 komentara, na povijest 12, biologiju osam, informatiku pet.

– Broj pristiglih pohvala, prijedloga i kritika u javnom savjetovanju ukazuje da su stručne radne skupine kvalitetno i stručno izradile kurikulumske dokumente i da u široj javnosti nema većih prigovora na njihov sadržaj – ističe se u izjavi koju potpisuju Boris Jokić, Suzana Hitrec, Zrinka Ristić Dedić, Ružica Vuk, Branislava Baranović, Ružica Vuk i Tomislav Reškovac. Takvi dokumenti, tvrde, pružaju dobru osnovu za pozitivnije perspektive sustava odgoja i obrazovanja, ali i Hrvatske u cjelini. U prilog tome, navode i vrlo pozitivnu ocjenu koju je Cjelovita kurikularna reforma dobila u godišnjem izvješću  Europske komisije o odgoju i obrazovanju u EU (Education and Training Monitor 2016.).

Mnogo je, međutim, pitanja ostalo neriješeno i bez odgovora, upozoravaju članovi bivše Ekspertne skupine. Prvo, upravo završeno javno savjetovanje nema zakonsko uporište pa će se u slučaju nastavka reforme morati provesti novo. Da bi javna rasprava bila zakonita, prvo bi trebalo izmijeniti Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama, koji još uvijek govori o nastavnom planu i programu, a ne kurikulumu kao temelju odvijanja nastave.  

– Obrazovna politika nije jasno odgovorila stručnoj i općoj javnosti na pitanja o tome hoće li se poštivati Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije, hoće li se osigurati zakonski preduvjeti za uvođenje kurikulumskih dokumenata i hoće li se i iz kojih izvora osigurati financijska sredstva za nastavak reforme – podsjećaju iz bivše Ekspertne radne skupine za Cjelovitu kurikularnu reformu.

Prema preporuci što su je ministru obrazovanja uputili iz Šustarovog povjerenstva za kurikularnu reformu, trebalo bi mijenjati ne samo kurikulumske dokumente, nego i Strategiju znanosti, obrazovanja i tehnologije koja je temelj Cjelovite kurikularne reforme. Udruga srednjoškolaca Hrvatske (USRED) pozvala je sve srednjoškolce da se osobno uključe u obrazovne promjene, kako bi se uvažilo i njihovo mišljenje o strategiji i reformi obrazovanja. Iz USRED-a su pozvali srednjoškolce da od 17. do 24. studenog na e-mail adresu ministra Barišića pošalju pisma kojima će ministru ukazati na propuste u obrazovnom sustavu, stanju u školama, onome što bi htjeli promijeniti. Ministru daju 10-dnevni rok za odgovor, a onda će objaviti pitanja na koja nije odgovorio.