ZAGREB – Uvođenje tri preferencijalna glasa na parlamentarnim izborima i pitanje zabrane kandidature do isteka rehabilitacijskog roka za počinitelje pojedinih kaznenih djela teme su koje su dominirale tematskom sjednicom saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav. Predsjednik Odbora Robert Podolnjak najavio je da je to tek prva tematska sjednica o izbornom zakonodavstvu, a sljedeća će biti posvećena izbornim jedinicama i njihovoj neujednačenosti po broju birača. 

Podolnjak je kazao da je preferencijalnom glasom 2015. godine izabrano šest od 143 zastupnika, a na rujanskim izborima 11. Za kako smatra mali broj zastupnika izabranih preferencijalnim glasom krivi su visok prag od deset posto i mogućnost davanja samo jednog preferencijalnog glasa. Podolnjak smatra i da je izborno zakonodavstvo jedan od razloga slabog odaziva birača koji je na prošlim parlamentarnim izborima bio tek 52 posto. Potpredsjednik Odbora Peđa Grbin nije se složio s tvrdnjom da je mali broj zastupnika izabran preferencijalnim glasom niti da broj tako izabranih zastupnika govori o demokratičnosti. Naveo je primjer izbora u Nizozemskoj prije desetak godina kada je preferencijalnim glasom izabran samo jedan zastupnik. Grbin se osvrnuo na prijedlog izmjena Zakona o izborima zastupnika u Hrvaski sabor koji je na javnoj raspravi. Konstatirao je da u prijedlogu, kada je riječ o zabrani kandidiranja, nisu poštovani naputci Ustavnog suda koji je sličnu odredbu prije 14 mjeseci ukinuo zbog nerazmjernosti. Nasuprot odluci Ustavnog suda, kaznena djela koja su zapreka za kandidiranje definirana su po glavama Kaznenog zakona. Grbin je kazao da se sukladno prijedlogu ne bi mogla kandidirati osoba koja je osuđena zbog nanošenja teške tjelesne ozljede iz nehaja, kao što je lom nosne kosti, a što se može dogoditi zaista slučajno, ali nema zapreke kandidaturi u slučaju kaznenog djela otmice. Predložio je da se rehabilitacija nakon koje bi se osoba ponovno mogla kandidirati veže uz visinu izrečene kazne. 

Član Odbora Arsen Bauk kazao je da je uvođenje tri preferencijalna glasa velika promjena Mosta jer postaje nemoguće dogovoriti predizborne koalicije. Kao rješenje je ponudio to da se redoslijed preferencijalnih glasova unutar koalicijske liste određuje prema strankama. Bauk smatra i da po pitanju rehabilitacijskog roka ne treba ograničavati kandidiranje na izborima nego obnašanje dužnosti. Vesna Pusić smatra da bi uvođenje tri preferencijalna glasa doprinijela demokratizacija, ali bi trebalo napraviti analizu i dokučiti što to znači za koaliranje, a što za kvote podzastupljenog spola. Na tematskoj sjednici sudjelovao je i Ivica Relković, sada u funkciji savjetnika ministra uprave Ivana Kovačića. Kazao je da Ministarstvo uprave planira niz »ofenzivnih akcija« po pitanju izbornog zakonodavstva. Zbog toga je namjerno govorio o perifernim problemima, a o onim glavnima će govoriti, kako je najavio, na okruglim stolovima i raspravama Ministarstva uprave. Relković je krajem 2015. godine u intervjuu »Jutarnjem listu« iznio doista zamašnu reformatorsku ideju. Predložio je da se promijeni Ustav i da se predsjednika Sabora ubuduće bira izravno. Niti jedan član HDZ-a za vrijeme tematske sjednice nije se javio za riječ.