foto Reuters
Prva ljudska posada prema Marsu trebala bi krenuti već 2022. godine, a nju bi svakih 26 mjeseci trebale slijediti i mnoge druge. Musk predviđa da bi u idućih 40 do 100 godina mogao prevesti oko milijun ljudi do Crvenog planeta
Muči vas globalno zatopljenje i činjenica da se svijet, po nekim teorijama, već nalazi usred Trećeg svjetskog rata? Bez panike – Elon Musk ima plan: kolonizirat će Mars već za šest godina. Osvajanje Marsa već odavno nije samo vizija SF pisaca. Ljudska misija na Crveni planet u službenim je planovima svih ozbiljnih svemirskih agencija više od desetljeća.
No dok agencije poput NASA-e – svakako najambicioznije u prezentiranju svojih planova za Mars – razvijaju korak po korak ovog spektakularnog plana, od izrade najboljeg rovera do pripreme ljudske posade na višegodišnju izolaciju, najavljujući prvu ljudsku misiju tamo negdje sredinom tridesetih godina ovog stoljeća, američki multimilijarder i izumitelj Elon Musk ne krije ambicije da priču o Marsu drastično ubrza. I ukoliko su se njegove vizije još donedavno činile potpuno sulude, prošlogodišnji uspjeh Muskove kompanije Spacex da pogonsku letjelicu iz »duboke« orbite vrati netaknutu na malu plutajuću platformu usred mora, što zapravo predstavlja zeleno svjetlo za početak ere drastično jeftinijih letova u svemir, pokazao je da 45-godišnji svemirski tajkun misli ozbiljno. Štogod da mislili o ovom, u nekim segmentima donekle kontroverznom »poduzetniku«, njegovim vezama s političkim establišmentom, promišljanjima o umjetnoj inteligenciji, idejama poput one da su autonomna vozila budućnost prometa ili načinima financiranja, rijetko tko danas više vjeruje da je Musk tek ekscentrični genijalac s neostvarivim megalomanskim vizijama.
Ne čudi stoga da je njegovo predstavljanje »plana za Mars« ovog utorka na međunarodnom astronomskom kongresu u Meksiku bio jedan od događaja tjedna u znanstvenoj zajednici čiji je live prijenos pratilo više od milijun gledatelja. Praćen gromoglasnim aplauzom, Musk je odmah na početku dao do znanja da misija na Mars njemu predstavlja koncept širenja ljudske civilizacije u svemir. Za ljudsku vrstu postoje, smatra on, samo dva puta – jedan da ostanemo zauvijek na Zemlji, pri čemu će se u nekom trenutku dogoditi događaj koji će nas izbrisati s lica planeta, i drugi – a to je da postanemo »multiplanetarna vrsta« i nastavimo razvijati civilizaciju u svemiru. Koliko je zapravo radikalno takvo promišljanje izgovoreno na glas na službenoj znanstvenoj konferenciji, umjesto da je tek zabavna utopija neke SF knjige, dobro svjedoči kratki muk koji je u dvorani nastao nakon što je Musk upitao publiku da li se slaže s njegovom tvrdnjom da je drugi put jedino ispravno rješenje.
Srce od zlata
Iako je Mars u široj javnosti zapravo više simbol nepristupačnih, surovih svemirskih pejzaža, Crveni planet, ponovio je to i ovom prilikom Musk, zapravo je trenutno jedina opcija svemirskog »naseljevanja«. Atmosfera dozvoljava sadnju biljaka, nešto malo Sunca ipak dopire do površine, dan ima 24,5 sati, a resursi se mogu koristiti za održavanje života, pri čemu Musk tu prevenstveno misli na postojanje leda i velikih količina ugljičnog dioksida, te geološki sastav terena. Njegov plan je iznimno ambiciozan – najveća do sad izrađena raketa u povijesti trebala bi moći do površine planeta prevesti 100 osoba po jednom putovanju i vratiti se natrag na Zemlju. Prikladno, pionirska bi se letjelica trebala zvati Srce od zlata, kao posveta Adamsovom »Vodiču za autostopere kroz galaksiju«.
Neki od kritičara, istakli su, međutim, da je jedan od glavnih problema Muskovih planova činjenica da se odvijaju po konceptu potpuno različitom od dosadašnjih svemirskih misija koje su prije realizacije bile pomno isplanirane u detalje. Musk, primjerice, ne spominje gotovo ništa o tome kako bi ljudsko tijelo uopće podnijelo život na Crvenom planetu i veliku količinu zračenja, koncentriravši se ponajviše na inženjerski dio misije.
Za razliku od ostalih svemirskih agencija, SpaceX, najviše pažnje posvećuje razvoju ogromnog sustava lansiranja, koji uključuje veliku pogonsku raketu, poput već uspješno testiranog Falcona 9, koja bi se mogla koristiti veliki broj puta, te također glomaznu međuplanetarnu letjelicu koja bi se gorivom punila u orbiti kako bi i ona mogla biti višekratno korištena za put do Marsa i natrag. Pri tome Musk ne isključuje mogućnost da letjelica »skokne« i do drugih dijelova Sunčeva sustava, primjerice do Enceladusa, Saturnovog mjeseca na kojem je NASA nedavno pronašla dokaze o postojanju podzemnog mora u kojem bi se mogao razviti život. Opskrba gorivom u orbiti, istaknuo je Musk, pri tome je jedna od ključnih komponentni rješenja ključnog problema »izvanplanetarnog naseljavanja« – kako smanjiti troškove. Trenutno bi, tvrdi on, let do Marsa pojedinca koštao 10 milijardi dolara. Muskov cilj je smanjiti tu cijenu na vrijednost jedne manje kuće u SAD-u, čime bi logično porastao broj dobrovoljaca za stvaranje života na Marsu. Mogućnost povratka, kao važan dio ideje o naseljevanju i dobrovoljcima koji bi na to pristali je sustav stvaranja goriva na površini Marsa koje bi moglo biti sintetizirano iz vode, odnosno leda i ugljičnog dioksida.
Na opisani bi način prva ljudska posada prema Marsu trebala krenuti već 2022. godine, a nju bi svakih 26 mjeseci, dakle u trenucima kad se Zemlja i Mars pozicioniraju na najbolji način za lansiranje, trebale slijediti i mnoge druge. Musk, naime, predviđa da bi u idućih 40 do 100 godina u ovom tempu mogao prevesti oko milijun ljudi do Crvenog planeta.
Suludo i nedorečeno
Muskov govor popratila je poprilična doza skepse u stručnim krugovima, iako puno manja no što bi se moglo očekivati s obzirom na ambiciozne brojke i dječji zanos u nekim trenucima prezentacije, poput onog kada ekscentrični vizionar pojašnjava kako bi jedan od motivirajućih faktora da se netko uistinu odluči na iznimno riskantan put do Marsa mogla biti ponuda video-igara i dobar restoran u letjelici. Najviše pitanja izazvao je način financiranja, na koji Musk nije imao pretjerano precizne odgovore. Veliki dio i dalje grandiozno skupe izgradnje sustava za međuplanetarno putovanje, priznao je, misli financirati sam. Štoviše, ustvrdio je rezolutno, to je trenutno njegova »jedina svrha«. Kao preostala rješenja spominjao je komercijalne usluge slanja tereta i posade na Međunarodnu svemirsku postaju i »kickstarter« kampanje, no u jednom je trenutku aluzijom na »krađu donjeg rublja«, satiričnu referencu iz jedne od epizoda Southparka, praktički i sam sugerirao da nije posve siguran kako će isfinancirati svoje ambiciozne vizije.
Bez obzira na kritike cjelokupne vizije, znanstvenici, pogotovo oni iz NASA-e koja surađuje sa SpaceX-om u nekim segmentima, sa zanimanjem očekuju prvi dio plana. Već za dvije godine, naime, SpaceX bi trebao lansirati prvu »probnu« Red Dragon misiju s letjelicom bez ljudske posade. Iako će to biti mahom tehnološka demonstracija, stručnjaci iz »konkurentnih« svemirskih agencija, čini se, vjeruju u njen uspjeh. Štoviše kako je istaknuo Jeffrey Johnson, šef NASA-inog odbora za analize na Marsu, nadaju se da će upravo Red Dragon otkriti cijeli niz informacija neophodnih i za njihove misije.
Stoga koliko god da suludo i nedorečeno Muskov ovotjedni govor zvučao, nema sumnje da će njegova nestrpljivost i determiniranost, ako ništa drugo, bar ubrzati ono što se sad već čini posve izgledno – ljudsku ekspanziju u svemir.
