Snimio Vedran KARUZA
Politička korupcija treba prestati biti kočnica daljnjeg razvoja i Most želi da se to konačno dogodi, a ne da je talac pojedinačnih političkih interesa. Borba protiv korupcije je naš najglasniji moto
Vjerujete li da ćete opet prijeći izborni prag?
– Vjerujem da hoćemo, jer vjerujem da su građani prepoznali sve za što se Most borio tijekom ove Vlade. Često su nas blokirali, ali nismo odustajali, pogotovo kada se postavilo pitanje Ine i zaštite nacionalnih interesa. Tada se vidjelo tko je i što je Most i kakvi su mostovci.
Predsjednik Mosta Božo Petrov cijelo vrijeme ističe da su SDP i HDZ puno sličniji jedno drugome nego Mostu, te da su građani shvatili da je zbog protivljenja dviju najvećih stranaka bilo nemoguće provesti reforme, a zbog čega je u konačnici došlo do prijevremenih izbora. Je li to doista tako?
– Vjerujem da su građani svojim očima vidjeli što se događalo. Pogledajte primjere izbora ustavnih sudaca, plaće saborskih zastupnika, financiranje političkih stranaka… To su sve pitanja koja su bitna, a oko kojih su se bez ikakvih problema složili HDZ i SDP i zaboravili na sve svoje takozvane razlike kojih zapravo i nema puno. One postoje samo prividno kako bi dijelili narod. A do izbora je došlo jer je ovaj isti HDZ koji se sada prodaje pod »novi« srušio vlastitu Vladu i vlastitog premijera. Pa gospodin Plenković je molio svoje stranačke kolege uoči njihovog Sabora da ne ruše premijera i da se ne smije biti talac jedne osobe. Tada su ga gledali kao uljeza, a on sada s tim istim ljudima šeće Hrvatskom i nudi novi HDZ. I to je vjerodostojno, a Most je krivac za dvadeset godina devastiranja Hrvatske. Zaista originalno.
Žene podzastupljene
Kao izborni adut ističete odnos prema ženama na listi. Zašto je to potrebno isticati?
– Žene su i dalje podzastupljeni spol u sferi politike, bilo da se radi o uključivanju na kandidacijske liste, javnom predstavljanju stranačkih programa ili konačnim izbornim rezultatima. Često sam govorila da žene nisu kvote i da sam protiv kvota jer zastupljenost na izbornim listama nije nikakva garancija ravnopravne participacije žena kako u politici, tako i u procesu predizborne kampanje koja pruža osnovni temelj za izbor kanditata/kinja u mandate. Na listama Mosta nalaze se mnoge uspješne žene. Naše kandidatkinje nisu tu da popune kvote, nego zbog toga što su kriterijem izvrsnosti zaslužile mjesto na listama za zastupnice u Hrvatskom saboru. Zaključno, mi smo regija koja je obilježena niskom participacijom žena u političkom životu, pa to treba mijenjati motivacijom žena prema izvrsnosti njihovih primarnih karijera, a ne tek pukim kvotama na listama.
Možete li se osvrnuti na stanje u 8. izbornoj jedinici kada je riječ o socioekonomskim pitanjima i na lokalnu vlast, naročito u Rijeci? Što bi trebalo napraviti da se pokrenu pozitivni procesi?
– Svaka vlast kvari, pa i ona najbolja. Most ionako uporno govori da su dva mandata dovoljna i za gradonačelnika, i za predsjednika, a i za saborskog zastupnika. A ne da netko 25 godina politiku pretvara u svoj jedini posao. Politička korupcija treba prestati biti kočnica daljnjeg razvoja ove regije i Most želi da se to konačno dogodi, a ne da je talac pojedinačnih političkih interesa. Borba protiv korupcije i privatnih interesa u politici naš je najglasniji moto. Most je to jasno pokazao na razini države, no to se isto tako odnosi i na naše lokalne prilike. »Pa tko razumije, shvatit će. A tko ne, ni neće« – kaže ona stara poslovica.
Most je za solidarnost koja nam svima treba da se država vodi ispravno, ali je i za decentralizaciju kako bi građani imali bržu i kvalitetniju uslugu i to onu koju trebaju u svojem kraju, što najbolje znaju oni koji tu i žive, a ne birokracija u nekim udaljenim kabinetima. Svjedoci smo gradnje bolničkih kapaciteta posljednjih petnaestak godina po cijeloj Hrvatskoj, kao i neangažiranosti saborskih zastupnika ovoga kraja po tim pitanjima. Rijeci je potreban neki novi vjetar, nova politička snaga, jer kao što svi vidi, Rijeka gospodarski stagnira i zaostaje za drugim gradovima. Mora se živjeti 365 dana. O tome aktivno razgovaram s cijelim nizom gospodarstvenika i poduzetnika. I više nije bitan stranački predznak, već je jasan samo jedan zajednički nazivnik – Rijeku u sljedećem mandatu treba pokrenuti, a to mogu samo oni zastupnici koji dolaze iz ovoga grada i koji se u njega mogu i ponosno vratiti, jer svoje stavove neće ostavljati u Zagrebu.
Nužan konsenzus
Za što ćete se zalagati kada je riječ o 8. izbornoj jedinici?
– Apsolutni prioritet ima daljnji nastavak gradnje Županijske bolnice u Puli, izgradnja novog KBC-a Rijeka, odnosno buduće Sveučilišne bolnice s naglaskom na važnost Sveučilišta u Rijeci kao generatora društva znanja i napretka. Dovršenje Sveučilišnog kampusa u Rijeci, no istovremeno i izgradnja studentskog doma u Puli bez kojeg nema daljnjeg jačanja pulskog Sveučilišta, za što je objektivno moguće naći sredstva iz EU fondova. Vraćanje Općinskog suda u Pazin, zahtjev je sve većeg broja stanovnika Istre. Rijeka kao važno prometno čvorište ima mogućnosti biti generator gospodarskog razvitka Hrvatske, pa su s time povezani projekti LNG terminala i Luke Rijeka. A to znači razvoj riječkog prometnog pravca. I oko toga mora biti konsenzus. Ja često koristim riječ konsenzus, jer mislim da je u tome bit. I mislim odmah po konstituiranju Sabora, ako osvojim mandat, potaknuti riječku grupaciju zastupnika koji bi se sastajali na nekoj redovnoj bazi neovisno o stranačkoj pripadnosti, kako bismo se dogovarili što su zajednički ciljevi bitni za ovaj kraj.
Ako se bez Mosta ne bude mogla ustrojiti nova vlast, koji je vaš stav, s kim bi Most trebao koalirati i treba li i ovaj put ići s nestranačkim premijerom koji nema podršku, pretpostavimo HDZ-a, odnosno SDP-a?
– Stav je isti kod svih mostovaca – surađivat ćemo s onima koji će poštovati gospodarski program i stavke koje smo dogovorili da se u Hrvatskoj trebaju promijeniti. To je prvi uvjet. Zatim, nema mjesta za ljude protiv kojih se vode sudski procesi i koji imaju stotine kaznenih prijava. E ako neka od tih strana pokaže da su zaista spremni odraditi posao, onda ta strana može dobiti naše privremeno povjerenje. Za sve osobne pozicije, pa i premijersku, pričekajmo birače da najprije kažu svoje 11. rujna.
Egzodus u zdravstvu
Radite u riječkom KBC-u pa nas zanima vaša ocjena zdravstvenog sustava na državnoj razini, ali i u Rijeci?
– Poseban, možda i najveći problem, alarmatan je egzodus zdravstvenih radnika prema kojima i dalje idemo prvenstveno penalizacijom umjesto pronalaženja mjera za njihov ostanak. Trenutno nam nedostaje 2.500 liječnika i više od 13.000 sestara. No premalo je prostora, a previše pitanja koja se otvaraju. Želim posebno naglasiti povijesni početak gradnje Riječke nove bolnice na Sušaku gdje iskopi počinju za nekoliko dana i na što sam osobito ponosna, jer sam osobno na tome bila angažirana posljednjih mjeseci. Nedostajali su ključni dokumenti zbog kojih nisu mogli krenuti radovi. Ravnatelj je ukazao na problem i nakon toga sam sve učinila kako bi se i to napokon razriješilo, koliko je moguće obzirom na tehničku Vladu.
Dovršetak 1. faze Bolnice za ženu i dijete u predstojećem mandatu mora biti prioritet. I oko toga također treba postojati konsensus. Radi se o ključnom zdravstvenom centru i budućoj Sveučiličnoj bolnici. U Hrvatskoj treba razvijati četiri Sveučilišne bolnice integrirane s naša četiri Medicinska fakulteta, a Pula treba biti i dalje Županijska bolnica. Samo na taj način moći ćemo svim građanima pružiti jednako dostupnu, kvalitetnu tercijalnu skrb. Zdravstveni sustav u Hrvatskoj je odličan u odnosu na to koliko izdvajamo – i tu moramo biti jasni. Izdvajamo oko 700 eura po glavi stanovnika, Njemačka 3.500 eura, dok je prosjek u EU 2.100 eura.
Odgovornost liječnika u sustavu je jako velika, ali bez potpore Ministarstva zdravstva i Hrvatske liječničke komore nije moguće normalno raditi. Odgovornost je pacijenata da ne traže nemoguće, da ne idu na bespotrebne dijagnostičke pretrage i da ne uzimaju beskorisne lijekove. Odgovornost je Ministarstva zdravstva i Sabora za planove, zakone, pravilnike. A sve se to može postići. Samo ako se hoće.