Iako je Karamarko odgodio na jedan dan sjednicu Predsjedništva stranke na kojoj bi se se o njemu trebalo raspravljati, manevarski prostor za ostanak na čelu stranke mu je gotovo nikakav. O Plenkoviću kao mogućem protukandidatu Karamarku za predsjedničku poziciju govorilo se i za travanjskih izbora
ZAGREB Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko odgodio je za jedan dan odluku ili objavu odluke o svojoj političkoj budućnosti, iako mu je manevarski prostor za ostanak na čelu stranke gotovo nikakav. Sjednica Predsjedništva HDZ-a na kojoj se trebalo raspravljati o Karamarkovoj budućnosti u stranci jučer je odgođena i održat će se danas, ali većina članova Predsjedništva s kojima smo jučer razgovarali očekuje samo jedno – Karamarkovu ostavku.
Gotovo je sigurno da će je Karamarko i ponuditi, što sugerira i konfrenecija za novinare koju je sazvao za danas. No, i prije formalnog odlaska Tomislava Karamarka svoju je kandidaturu za čelno mjesto u HDZ-u istaknuo Andrej Plenković, zastupnik HDZ-a u Europskom parlamentu. O Plenkoviću kao mogućem protukandidatu Karamarku za predsjedničku poziciju govorilo se i za travanjskih izbora, ali to se nije dogodilo i Karamarko je bio jedini kandidat.
Nitko iznenađen
Kad je počeo raspad Vlade, odnosno kad je postalo jasno da će uz glasove 12 zastupnika Mosta Karamarko biti opozvan Plenković je na Saboru stranke upozorio da HDZ ne može biti talac jednog čovjeka, misleći pritom na aferu Konzultantica zbog koje je zatražen Karamarkov opoziv. Zajedno s ostalim HDZ-ovim europarlamentarcima usprotivio se opozivu premijera Tihomira Oreškovića i rušenju HDZ-ove vlade. Zato jučer nikoga nisu iznenadile neslužbene informacije da će Plenković biti prvi koji će javno objaviti kandidaturu za čelno mjesto u HDZ-u. On je to sinoć i potvrdio gostujući u Dnevniku HRT-a.
– U novim okolnostima u kojima je raspušten Hrvatski sabor i kad se ishitreno išlo u rušenje HDZ-ove vlade, a preslagivanje većine nije uspjelo, spreman sam preuzeti odgovornost i kandidirati se za predsjednika stranke, potvrdio je Plenković. Od Karamarka, za koga je rekao da je napravio puno za stranku, očekuje da danas na Predsjedništvu povuče poteze koji će biti na visini. Objasnio je i da na nedavnim izborima nije bio protukandidat Karamarku jer je HDZ nakon teških pregovora uspio formirati Vladu, a među europskim Pučanima nepisano je pravilo da se Vlada i stranka dok je na vlasti ne destabiliziraju. Sada pak smatra da je pogrešan potez bio rušiti Vladu s Mostom, a najavljuje i da će se zalagati da HDZ postane ono što jedna demokršaćanska stranka i treba biti u drugom desetljeću 21. stoljeća – stranka koja okuplja sve od desnice do centra, stranka koja se manje bavi prošlošću, čime se građane dijeli, a više time kakav će im život biti u budućnosti.
Odluke što prije
Prvi službeni kandidat za šefa stranke očekuje da se odluke o stranačkim izborima, na kojima će se birati po principu jedan čovjek jedan glas, donesu što prije kako bi se stranka mogla što bolje pripremiti za predstojeće izbore, a na pitanje koga bi volio kao svoje suradnike u stranci odgovara da će rado surađivati sa svima te da je Predsjedništvo stranke nedavno izabrano na Saboru stranke. Ipak, na tom je stranačkom Saboru nedavno izabran i Milijan Brkić za zamjenika predsjednika stranke, no statut predviđa da se ubuduće na izravnim stranačkim izborima predsjednik i zamjenik biraju u paketu. Tako da bi zajedno s Karamarkom mogao otići i njegov dugogodišnji bliski suradnik Brkić. Zanimljivo, Plenković je prije četiri godine upravo bio kandidat za zamjenika predsjednice stranke Jadranke Kosor koja je tu utrku izgubila od Tomislava Karamarka.
Time što je prvi istaknuo svoju kandidaturu Plenković je sigurno stekao određenu prednost, no ambicija sigurno imaju i još neki ljudi iz vrha stranke. Kao o mogućim nasljednicima Tomislava Karamarka u stranačkim kuloarima već se tjednima govori i o Darku Milinoviću, koji je i 2012. godine bio jedan od kandidata za predsjednika HDZ-a, Tomislavu Tolušiću i Olegu Butkoviću. Sva trojica već su nakon debakla HDZ-a u preslagivanju parlamentarne većine preko vikenda jasno dala do znanja da očekuju Karamarkovu ostavku. I dok je Milinović javno već ranije kritizirao politiku vrha stranke prema manjinama, ali i partnerima iz Mosta, dvojica ministara su se suzdržavala od takvih propitivanja.
Kampanja počela
Hoće li netko od njih istaknuti kandidaturu vidjet će se u sljedećim danima i tjednima. Dio članova Predsjedništva smatra da bi za stranku i njezine izglede na izborima bilo loše da se kandidati i njihovi timovi sukobljavaju na untarstranačkim izborima.
– Izborna kampanja je počela i naravno da s Karamrkom ne možemo na izbore, ali hoćemo li dodatno javnost uveseljavati ratom za predsjedničku poziciju i tako dodatno slabiti svoje šanse na izborima – kaže nam jedan član Predsjedništva. No, dio HDZ-ovaca iz Predsjedništva misli da bi odluka da se glave skupe oko jednog kandidata opet bila loša, da bi se stranka malo ušminkala, ali da bi, ako to ne budu pravi izbori, kad tad opet zapela u iste probleme.
– Karamarko je bio jedini kandidat samo prije dva mjeseca. Članovima nismo ponudili ništa drugo i sad kad je ispalo loše, valjda im trebamo reći da zapravo opet ne mogu birati predsjednika nego ćemo mi to puno bolje učiniti umjesto njih, a oni ga samo trebaju potvrditi. Nije bitno tko bi bio jedini kandidat, to bi opet bilo loše. Trebamo se konsolidirati kako spada, a ne opet posezati za privremenim rješenjima. Ništa to neće naštetiti našim šansama na izborima. Sve što smo dosad radili pristajući na rješenja koja nemaju veze s voljom naših birača, poput Oreškovića ili još gore, rušeći svoju Vladu i najavljujući novog mandatara Marića, dovoljno je da se nemamo čemu nadati na izborima, kaže naš izvor iz HDZ-a. On tvrdi da je bolje napraviti izbore »kako Bog zapovijeda«, kako bi se HDZ dugoročno stabilizirao. Tvrdi da ga pozicija predsjednika stranke ne zanima, ali HDZ sigurno može dati puno dobrih kandidata, a jedina otegotna okolnost je brzina u kojoj se moraju obaviti stranački izbori.
