Tržište rada

MMF-u i dalje trn u oku isplate otpremnina te prerestriktivne odredbe o zapošljavanju i otpuštanju

Gabrijela Galić

Foto S. Ježina

Foto S. Ježina

 MMF tako smatra kako bi bilo potrebno donijeti propis o privremenom radu, odnosno propis o tzv. mini poslovima koje su aktualni predstavnici vlasti najavljivali u predizbornoj kampanji



ZAGREB Misija Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i dalje ustraje na potrebi dodatne liberalizacije radnog zakonodavstva u Hrvatskoj. Tako u svojoj zaključnoj izjavi nakon redovitih godišnjih konzultacija naglašavaju kako visoka stopa nezaposlenosti i niska stopa participacije radno sposobnih građana naglašava potrebnu »za daljnjim reformama na tržištu rada i u sustavima naknada«. MMF tako smatra kako bi bilo potrebno donijeti propis o privremenom radu, odnosno propis o tzv. mini poslovima koje su aktualni predstavnici vlasti najavljivali u predizbornoj kampanji.


Što se tiče Zakona o radu (ZOR) MMF-u su i dalje trn u oku otpremnine, odnosno restriktivnost u odredbama o isplati otpremnina, kao i u odredbmama o zapošljavanju i otpuštanju. To bi trebalo mijenjati »kako bi se potaknulo stvaranje radnih mjesta«. Stvaranju radnih mjesta pomoglo bi i stvaranje fiskalnog prostora za smanjenje visokog poreznog opterećenja na rad. Stoga MMF pozdravlja najavljenje promjene u poreznom sustavu te moguće ukidanje najviše stope poreza na dohodak od 40 posto. No, upozorava kako se postupak poreznih promjena treba odvijati paralelno s najavljenim strukturnim reformama kako ne bi došlo do rasta deficita.


MMF naglašava i da bi bolje usmjeravanje naknada za nezaposlene i branitelje, kao i provedba planirane mirovinske reforme, pridonijelo povećanu stope participacije. Opet pozdravljaju najavljeno uvođenje poreza na nekretnine, ali i navode kako sva porezna izuzeća u tom smislu trebaju biti iznimno ograničena kako bi se olakšalo uvođenje niske stope i ostvarivanje dostatnih prihoda.




Domaće gospodarstvo u ovoj godini rast će po stopi od 1,9 posto, navodi MMF, dok bi se rast u srednjoročnom razdoblju mogao stabilizirati na razini dva posto. No, kako ističe Khaled Sakr, voditelj Misije MMF-a, visok javni dug i niska razina robnog izvoza dva su osnovna izvora ranjivosti za našu ekonomiju. Među negativnim rizicima je političko stanje u zemlji, koje MMF ocjenjuje zahtjevnim. Izvoz je moguće povećati stvaranjem bolje klime za ulaganja, a MMF Vladu požuruje da krene sa svojim planom reformi i nudi tehničku pomoć u njihovoj provedi. I MMF je pozitivno iznenađen fiskalnom konsolidacijom u prošloj godini, te navod i da je dobro što nova vlada nije išla korak nazad nego je djelovala u okviru lani postavljenih proračunskih okvira.


Članovi Misije MMF podržavaju ograničavanje mase za isplatu plaća te plan da se dio primanja koja se isplaćuju iz pororačuna vežu uz učinkovitost. Tako će se poboljšati poticaji za povećanje učinkovitosti i kvalitete javnih usluga, navodi Misija. MMF smatra i da će plan za efikasnije usmjeravanje socijalnih davanja i reformu zdravstvenog sektora u suradnji sa Svjetskom bankom, pridonijeti smanjenju visokih troškova tih davanja te »poboljšati učinkovitost i jednakost«.