Foto: Roni Brmalj
RIJEKA Veze Makedonije i Rijeke čvrste su i postojane, a jedan od onih koji na njima ustrajno radi sveučilišni je profesor i počasni makedonski konzul Goran Kalogjera. Rezultata toga njegova angažmana je i monografija »Makedonci u Primorsko-goranskoj županiji« u izdanju Filozofskog fakulteta u Rijeci, jučer predstavljena u Gradskoj vijećnici Grada Rijeke.
U mnogostrukoj ulozi – domaćice, predstavljačice, dekanice, ali i nekadašnje Kalogjerine studentice – našla se Ines Srdoč Konestra, posvjedočivši da je 1980. bila dio prve generacije studenata makedonskog jezika i književnosti u sklopu jugoslavistike na tadašnjem Pedagoškom fakultetu u Rijeci upravo kod profesora Kalogjere.
– Bio je mlad, kreativan, otkačen u odnosu za ostale, starije kolege profesore. Otkačenost nije izgubio, a ono što je mene posebno oduševljavalo bile su izvrsne rasprave na seminarima, za koje smo čitali romane, svađali se o njima i raspravljali, što sve govori o interesu koji je znao pobuditi – rekla je Srdoč Konestra, ponosna i na prvi riječki skup makedonista dok je bila pročelnica, osnivanje lektorata i potpisivanje sporazuma o suradnji između riječkog i skopjanskog filozofskog fakulteta.
O svemu tome ima riječi u monografiji koju je Kalogjera uredio i u kojoj je jedan od autora tekstova, o čemu je govorila Saša Potočnjak. Monografija je inače dvojezična, u 18 poglavlja, opremljena bogatim fotografskim materijalima, a teme obrađene u njoj raznolike su. Govori se o ćirilometodskoj ostavštini, lektoratu, Makedonskom kulturnom društvu Ilinden, gostovanju brojnih makedonskih umjetnika, znanstvenika i kulturnjaka u PGŽ-u itd.
Dejan Durić govorio je o znanstvenoj suradnji između Makedonije i Hrvatske kao o bitnom aspektu odnosa ovih dviju zemalja, spomenuvši stagnaciju nakon ukidanja jugoslavistike, ali veliki prosperitet nakon ponovnog vraćanja makedonistike u predavaonice po osnivanju lektorata 2008. godine.
