RIJEKA – U HKD-u na Sušaku je održana tradicionalna proslava Dana Županije, a župan Zlatko Komadina pohvalio se tom prilikom podatkom da je PGŽ po stopi BDP-a odnedavno druga u Hrvatskoj, odmah iza Grada Zagreba.

– Zadaća je svih nas da ne budemo zadovoljni s učinjenim nego da ciljamo na sam vrh razvijenosti. Potencijala imamo, a dokazali smo da znamo što hoćemo. Tome u prilog ide i činjenica da je Primorsko-goranska županija s trećeg došla na drugo mjesto po BDP u Hrvatskoj, rekao je Komadina na skupu koji je okupio predstavnike vjerskih zajednica, sudstva, lokalne samouprave, državne uprave, županijskih ustanova itd. 

Župan je proanalizirao ukupne prilike u kojima djeluje županijska uprava: 

– Izborna 2015. godina u Hrvatskoj je donijela promjene na čelu države. To je donijelo puno pitanja čiji se odgovori još uvijek ne naziru. Neki od nas su imali i unutarstranačke izbore. Tu se pak nije dogodila promjena što ne znači da ćemo stati s inicijativom za demokratizacijom i decentralizacijom u svakom pogledu, rekao je. Što se Primorsko-goranske županije tiče, iza nas je tri četvrtine mandata obilježenog investicijskim, programskim i projektnim aktivnostima. Država je u tom periodu izmjenom zakonskih propisa mijenjala „pravila igre“ u odnosu na financiranje jedinica lokalne i regionalne samouprave. Rezultat takvih, jednostranih odluka s državne razine, jest taj da je od početka aktualnog mandata  županijski proračun uskraćen za 19 milijuna kuna prihoda. No, mi smo uspjeli održati stabilnost proračuna i ono što je najvažnije, u svim segmentima za koja smo nadležni kao što su školstvo, zdravstvo, socijala, npr. pomorsko dobro, izdavanje dozvola, održali visoku razinu usluga, osigurali nadstandarde i imali značajna ulaganja u objekte i opremu te pripremili nove investicije, rekao je župan Komadina. 

Rekao je da se u ovoj županiji ne mire s deficitom ovlasti:

– I prema novoj izvršnoj vlasti države, čiji početak mandata, istina, ne ulijeva optimizam, idemo s inicijativama za realizacijom strateških infrastrukturnih i energetskih projekata, sa zahtjevom za  decentralizacijom i ovlasti i proračunskih prihoda, te stvaranje uvjeta za gospodarski rast i razvoj. Mi u Primorsko-goranskoj županiji nismo zadovoljni s deficitom ovlasti. Želimo ih imati više, kao i sredstava. Želimo raditi više jer procjenjujemo da su naši kapaciteti takvi da i možemo doprinijeti puno više, rekao je.

Jasno je rekao i koja su očekivanja od nove Vlade:

– Tražimo da država pokrene pregovore s Europskom komisijom za izgradnju nedostajuće autoceste u Sloveniji od Postojne do Rupe, zatim raspisivanje koncesije za izgradnju autoceste Križišće-Žuta lokva, želimo da se dovrše teretni željeznički kolodvori i državne pristupne ceste prema terminalima luke, osigura mogućnost javnog prijevoza putnika željeznicom i modernizira pogon INA-e na Urinju, ali i modernizira termoelektrana Rijeka.

Župan je po resorima nabrojao niz investicija koje su u tijeku, ali posebnu podršku Županije obećao je za projekt Rijeka EPK 2020:

– Vjerojatno najvažniji kulturni događaj u novijoj povijesti Primorsko-goranske županije je titula Rijeke kao Europske prijestolnice kulture za 2020.-u godinu. Županija je bila važan partner gradu u pripremi kandidature. Dvije od sedam glavnih projektnih linija – 27 susjedstava i Lungomare – regionalnog su karaktera, te će ih Županija provoditi u suradnji s brojnim općinama i gradovima Primorsko-goranske županije, najavio je.