ZAGREB  Vladine reformske škare u prvom su proračunu Vlade Tihomira Oreškovića zasad  »zahvatile« srednjoškolce, odnosno njihove roditelje, nezaposlene, manjine i korisnike socijalnih naknada.  Uz smanjenje participacije države u troškovima prijevoza srednjoškolaca, smanjenje ukupnog iznosa za naknade građanima, ali i izdataka države za programe zapošljavanja, smanjena su i potpore za kulturnu autonomiju manjina i to za 11 posto.

Na koji način će  se doći do uštede na naknadama građana od 560 milijuna kuna vidjet će se tek kad Vlada pripremi  zakonske izmjene kojima će se urediti nova pravila za ostvarivanje socijalnih naknada. Kako je već istekla četvrtina godine, a prije donošenja novih pravila proći će još koji mjesec  bit će zanimljivo vidjeti hoće li baš to biti točka na kojoj će pasti sadašnji proračunski plan i hoće li se u rebalansu morati predvidjeti dodatna sredstva.

– Tako bi taj dio dosegao 750 milijuna kuna ukupno za novo zapošljavanje mladih i onih koji su dugotrajno na Zavodu za zapošljavanje što je isto tako jedan veliki problem koji ćemo pokušati riješiti – kazala je Šikić na novinarski upit.

Stvarno utrošena sredstva za zapošljavanje tek su rijetki podaci o potrošnji sredstava u prošlogodišnjem proračunu, a Vlada svoju najavu smanjenja pojedinih rashoda za ukupno dvije i pol milijarde kuna zapravo temelji na usporedbi  s planom za prošlu godinu, a ne stvarnim izvršenjem tog proračuna.

Tako se premijer Orešković pohvalio da je Vlada »uštedjela  2,5 milijarde kuna, te da je donijela »balansirani i optimizirani plan«. Takav plan bi, smatra on, uz obuzdavanje deficita i javnog duga mogao utjecati na hrvatski kreditni rejting. Poručio je i da je »prvi prijedlog proračuna u mandatu nove Vlade tek početak« te da će još kvalitetnija proračunska politika i povećanje efikasnosti uslijediti nakon što se ministri detaljnije upoznaju sa stanjem u svojim resorima.

Taj proračun na kraju bi mogao imati deficit, što uključuje i šest izvanproračunskih fondova i lokalnu vlast, od 9,2 milijarde kuna, odnosno 2,7 posto BDP-a.

Prodaja imovine

Ekonomski analitičar Željko Lovrinčević ističe da je Vlada ustvari napravila prilagodbu od oko 1,5 milijardi kuna, jer će po ESA metodi, onoj koja vrijedi u Europskoj uniji deficit biti oko tri posto.

– Iako još nemamo službene  podatke o izvršenju prošlogodišnjeg proračuna, oni koje zasad imamo sugeriraju da je deficit, po metodi koju uvažava Unija, oko 11,5 do 12 milijardi kuna, odnosno oko 3,5 posto BDP-a, što znači da je ova Vlada  za većinu rashoda nastavila staru politiku, jer mi još ne znamo što će biti s najavama manjih troškova naknada građanima, te da se nastavak smanjenja deficita uglavnom temelji na većim prihodima zbog rasta gospodarstva, ističe Lovrinčević.

U  ovoj godini Vladin je plan i zaduženje  od gotovo  24 milijarde kuna, od čega će  gotovo 17, 5 milijardi kuna otići na pokrivanje strih dugova. Alternativa zaduženju za  pokrivanje deficita je prodaja imovine. Iako je premijer Orešković govorio o tome da se od prodaje mrtvih kapitala, odnosno državne imovine godišnje može uprihodovati 500 milijuna eura, u proračunu Vlada nije istaknula tako ambiciozan plan. Naime, od prodaje nekretnina planira se zaraditi oko 600 milijuna kuna, a od prodaje dionica čiji je vlasnik država 1,6 milijardi kuna, što je ukupno 2,2 milijardi kuna i oko 1,5 milijardu kuna manje od iznosa o kojem je premijer govorio. Ipak, ako se i ti skromniji planovi ostvare značit će to oživaljavanje prodaje državne imovine, jer bivša Vlada u prošloj godini gotovo da i nije imala tih prihoda,  a u cijelom mandatu jedina značajna privatizacija bila je ona u Croatia osiguranju.