Foto Reuters
Slovenski predsjednik Borut Pahor razgovarao je o dolasku Putina s pomoćnicom američkog državnog tajnika Victorijom Nuland, koja je burno reagirala
Slovenija i dalje pokušava sjediti na dvije stolice i biti svojevrstan most između Zapada i Rusije, o čemu svjedoči i najava dolaska ruskog predsjednika Vladimira Putina u Ljubljanu koncem srpnja, i to u trenutku kada su ruskom predsjedniku sva vrata u Europskoj uniji uglavnom zatvorena.
Slovenski je predsjednik Borut Pahor, prema našim informacijama, razgovarao je o Putinovom dolasku u Ljubljanu na marginama nedavne sigurnosne konferencije u Münchenu s pomoćnicom američkog državnog tajnika Victorijom Nuland, koja je burno reagirala na slovensku namjeru da ugosti Putina, savjetujući Pahoru da taj posjet otkaže. Na isti odziv je informacija o Putinovom posjetu Sloveniji dočekana i u NATO-u, koji se oštro protiveći ovakvom potezu Ljubljane.
Mariborska Večer piše da predsjednik Pahor, u čijim je rukama konačna odluka o pozivu Putinu, još nije donio konačnu odluku, dok slovenski šef diplomacije Karl Erjavec, kojega slovenska opozicija optužuje za izrazito prorusku politiku, dolazak Putina u Ljubljanu podržava.
Formalni povod
Formalan povod za Putinov posjet je otvorenje još jednog spomenika svim ruskim vojnicima koji su na tlu Slovenije poginuli u oba svjetska rata u prošlom stoljeću, koji će koncem srpnja biti postavljen u Žalama u Ljubljani, na području gradskog groblja.
Formalnu odluku o postavljanju spomenika donijela je slovenska vlada, čime je operacionalizirana namjera koja su na najvišoj političkoj razini izrazili tadašnji slovenski premijer Pahor i tadašnji ruski premijer Putin još 2011. godine, i to na temelju slovensko-ruskog sporazuma o vojnim grobljima. Realizaciju te inicijative usporio je pad Pahorove vlade, no ruska strana, koja u cijelosti i financira spomenik, ustrajala je na toj ideji i kod kasnijih premijera Janeza Janše, Alenke Bratušek, a sada i Mira Cerara. U međuvremenu je zbog spomenika osnovana i slovensko-ruska međudržavna komisija, a zanimljivo je kako su od početne ideje postavljanja simboličnog spomenika vremenom apetiti u Moskvi toliko narasli da je ruska strana naposljetku tražila postavljanje velebnog spomenika visokog deset metara, na čijem je vrhu trebala biti crvena zvijezda i natpis »Pobjeda«. Međutim, kako piše Večer, to se nije dopalo bivšem premijeru i aktualnom slovenskom predsjedniku, tako da je potom ipak dogovoreno kompromisno rješenje: spomenik visok pet metara, bez crvene zvijezde.
Probijanje izolacije
U Sloveniji već postoji spomenik palim borcima Crvene armije i jugoslavenskim partizanima, i to u Murskoj Soboti, kao i znamenita Ruska kapelica u Vršiču, koja je podignuta u znak sjećanja na stradale ruske zarobljenike u Prvom svjetskom ratu.
Samo iz ovoga je jasno da je riječ o sustavnoj politici Slovenije, kojoj je cilj, unatoč članstvu u Europskoj uniji i NATO-u, zadržati bliske diplomatske odnose s Rusijom, što Moskva koristi za probijanje diplomatske izolacije u kojoj se ta zemlja našla zbog ukrajinske krize i zapadnih sankcija Moskvi.
Kapelica u Vršiču
Drvena kapelica u Vršiču svake je godine mjesto komemoracije i povod za okupljanje slovenskih i ruskih dužnosnika, a prošle je godine tim povodom u Sloveniji boravio ruski premijer Dmitrij Medvedev, tako da je Slovenija bila prva članica Europske unije koju je Medvedev posjetio nakon izbijanja ukrajinske krize i zaoštravanja odnosa Zapada i Rusije 2014.
Dobro je poznato kako Slovenija želi da se europske sankcije Moskvi što prije ukinu. Slovenski šef diplomacije Erjavec u nekoliko je navrata izazvao veliku pozornost u europskim krugovima zbog svog odnosa prema Rusiji u vrijeme sankcija. Erjavec je tako putovao u Moskvu i u vrijeme kada je ta zemlja zbog svoje politike prema Ukrajini bila u poluizolaciji, navodno na svoju ruku i bez konzultacija s Bruxellesom, kao što je i Slovenija u isto vrijeme ugošćivala Putinovog šefa diplomacije Sergeja Lavrova. Erjavec je prošle godine bio jedan od samo četiriju europskih šefova diplomacija koji su putovali u Moskvu na vojnu paradu povodom pobjede nad nacizmom, unatoč sugestiji Bruxellesa da članice EU-a na tu svečanost pošalju samo veleposlanike.
»Nesvrstana« politika
U pozadini ovakve »nesvrstane« politike Ljubljane, koja pokušava održavati bliske odnose i s jednim i s drugim taborom, ruskim i zapadnim, nije diplomatski idealizam ni političko vizionarstvo, nego isključivo gospodarski interesi. Rusija je najvažnije izvozno tržište Slovenije izvan EU, zbog čega Slovenija pokušava zadržati prividnu neutralnost, dok je Rusiji u interesu produbiti podjele i nesuglasice unutar Europe. Gospodarska razmjena između Slovenije i Rusije iznosi čak 1,7 milijardi eura. Slovenija je bila osobito pogođena propašću projekta izgradnje plinovoda Južni tok koji je trebao teći kroz Sloveniju, a Rusija ga je otkazala nakon rezervi koje je u vezi s tim projektom imala Europska komisija. No i nakon tog udarca Slovenija je odlučila zadržati dobre odnose s Moskvom, čak i kada je zbog takve politike morala trpjeti kritike Washingtona i Bruxellesa, o čemu svjedoči i najava kontroverznog posjeta ruskog predsjednika Putina Sloveniji.
Proruska politika Slovenije u poseban položaj stavlja Hrvatsku, koja se nalazi u sendviču između dviju proruskih država, s obzirom na to da i Srbija unatoč ambiciji da što prije postane članicom EU pokušava zadržati bliske odnose s Rusijom, što potvrđuje i najavljeni posjet ruskog premijera Medvedeva Beogradu najavljen za kraj ovoga ili početak sljedećeg mjeseca.
