Brodogradilište »Viktor Lenac« zaključilo je prošlu poslovnu godinu s prihodima koji su premašili pola milijarde kuna i s dobiti od 27 milijuna kuna. Podaci su to iz zadnjeg nerevidiranog izvješća koje je »Lenac« jučer objavio na Zagrebačkoj burzi. Premda se to već moglo zaključiti iz brojki za prvih devet mjeseci poslovanja, zadnji objavljeni podaci dodatno su potvrdili da je iza ovog kvarnerskog brodogradilišta rekordna poslovna godina, kako po zaposlenosti kapaciteta tako i ostvarenim financijskim rezultatima.

Kao što smo već  pisali, na rast prihoda, a time i ostvarenu dobit u najvećoj su mjeri utjecala dva velika posla koje je »Lenac« realizirao prošle godine. Prije svega, odnosi se to na više od 30 milijuna dolara vrijedni remont zapovjednog broda američke Šeste flote »USS Mount Whitney«, ali i završetak još jednog drugog velikog projekta, preinake kabelopolagača »Cable Enterprisea«. Unatoč tome što je najveći dio kapaciteta brodogradilišta bio angažiran i zauzet na ova dva velika posla, pogotovo u prva tri mjeseca, »Lenac«, njegovi zaposlenici i kooperanti lani su uspjeli obaviti čak 82 standardna remonta brodova,  od kojih je uprihodovano oko 130 milijuna kuna.  Da se punom parom nastavilo raditi i nakon odlaska Amerikanaca upućuje i podatak da je u posljednjem tromjesječju brodogradilište ostvarilo 93,5 milijuna kuna prihoda.

Povezano društvo »Viktor servisi« također je poslovalo sa dobiti, od 200.000 kuna, pa je ukupna lanjska konsolidirana dobit »Lenca« 27,6 milijuna kuna, a procjenjuje se da će neto dobit, nakon oporezivanja, biti 26,4 milijuna kuna. Ukupni konsolidirani prihodi iznosili su 540,6 milijuna kuna i bili su za 174 milijuna kuna veći nego u 2014. godini, kada je u Martinšćici ostvarena dobit od 497.000 kuna.

Kako se iščitava iz bilance Društva, ostvareni rezultati utjecali su na znatno poboljšanje likvidnosti »Viktora Lenca«. Kratkoročne obveze smanjene su sa 141,2 milijuna kuna, koliko su iznosile prethodne godine, na 89,7 milijuna kuna. Pritom je kratkotrajna imovina odnosno izvori sredstava iz kojih brodogradilište može podmiriti te obveze bila 131 milijun kuna. U strukturi kratkoročnih obveza, najveći dio odnosi se na dugovanja prema dobavljačima koja su s posljednjim danom prošle godine iznosila nemalih 55,4 milijuna kuna, ali u odnosu na godinu prije taj je dug  gotovo prepolovljen. Koncem 2014. godine, naime, brodogradilište je dugovalo dobavljačima čak 104 milijuna kuna. Kad su u pitanju obveze prema bankama, uglavnom je riječ o dugoročnim kreditima u ukupnom iznosu od 73,4 milijuna kuna dok su kratkoročne obveze prema bankama iznosile 13,9 milijuna kuna.