Snimio Sergej DRECHSLER
Djeca će učiti i kako mediji utječu na njih, obrađivat će se sadržaji bliski mladima, poput videoigara ili gotičkih romana, a učit će kako ispuniti prijavnicu za pokaz, životopis ili se upisati u knjižnicu
Osnovci više neće morati nabrajati ulogu svakog vitamina i minerala, objasniti proces umnožavanja virusa, niti u detalje znati svaki pojam u fotosintezi. Biologija je jedan od predmeta koji su u novim kurikulumima doživjeli najveće redukcije, što će djeci osigurati više primjenjivih, a manje nepotrebnih znanja. Isto tako, neće više biti ključno da učenik u petom razredu zna sve antičke vladare ili u šestom razredu nabraja hrvatske knezove, već će pamtiti samo ključne povijesne datume kao što je pojava pisma ili propast Zapadnog Rimskog Carstva. Promjena će biti u hrvatskom, u smislu funkcionalne primjene jezika, a u etici jačaju sadržaji poduzetničke etike, globalnog terorizma, eutanazije, kloniranja i drugih dvojbi bioetike… Autori reforme tek su počeli primati prve primjedbe na dokumente koji su od ponedjeljka u javnoj raspravi, a nadaju se, kažu, da će ih biti mnogo.
Javni govor
Matematika se neće svoditi na rješavanje formulama, pa će se razlomci spominjati već od trećeg razreda, a klasični zadaci s razlomcima prebacuju se iz petog u šesti razred.
Popis izborne lektire
– Matematika mora biti u funkciji rješavanja životnih problema djece. Razlomak koji se u petom razredu svodi na razlomačku crtu, brojnik i nazivnik djeci ne znači ništa. Zato će se ona u trećem razredu sresti s pojmom polovine kruha ili četvrtine pizze, u petom će razlomke povezivati sa slikovnim prikazom, a tek u šestom rješavati zadatke – ilustrira Ana Ostojić, članica radne skupine za kurikulum matematike. Djeca će se financijski opismenjavati pa će od prvog razreda računati s kunama, u trećem razredu koristit će i lipe, a u petom će pretvarati kune u eure i procjenjivati imaju li dovoljno u novčaniku da bi nešto kupili. Do osmog razreda upoznat će kamatni račun i značenje štednje.
U hrvatskom jeziku, učenje pisanih slova pomiče se u drugi razred, a puno će se više čitati, debatirati, raspravljati, i baviti uporabnom ulogom jezika.
– Lektiru će birati nastavnici, a djeci će se dati mogućnost da izaberu djelo po želji. Biblija ili Antigona neće se više obrađivati u prvom razredu srednje škole, kad se djeca tek snalaze, nego kasnije – najavljuje zagrebačka profesorica.
U nastavi povijesti, osim kronologije koristit će se i tematski pristup. »Ne bježimo od kronologije, ali se više neće »letjeti« kroz sadržaj, što smo dosad zbog velikog broja tema morali. Umjesto pamćenja godina, učenici će se snalaziti u vremenu uz pomoć lenti vremena ili mentalnih mapa. Učit će o procesima, uočavati kontinuitete i promjene tijekom vladavine cara, uzroke i posljedice, a ne koje se godine nešto dogodilo«, ističe Sonja Bančić, članica stručne radne skupine za izradu kurikuluma povijesti. Učitelji će sami određivati broj sati za pojedinu temu, a temu Stvaranje samostalne Hrvatske i Domovinski rat moći će, umjesto u dosadašnjih četiri sata, raditi i do 10 sati, što će umjesto nabrajanja činjenica omogućiti grupni rad i, npr. pozivanje na nastavu sudionika Domovinskog rata.
Poslovna etika
Kontroverzne bioetičke teme, poput eutanazije, pobačaja, MPO-a, kloniranja, učit će se u etici godinu više nego dosad. Gradit će se svijest učenika o pravima pacijenata, procjeni kvalitete zdravstvenog sustava, a moralno-etičko djelovanje konkretizirat će se, na primjer, kroz volontiranje učenika u domu umirovljenika ili prikupljanjem pomoći za siromašnu obitelj.
Dinamo ostaje
