Ilustracija S. Ježina
RIJEKA U 20. kolu nikad zanimljivijeg prvenstva (1998./99.) u povijesti hrvatskog klupskog nogometa lider s Kantride otputovao je noge drugoplasiranoj »Croatiji«. Momčad »modrih« nakrcana nogometnim zvijezdama svjetskoga kalibra dočekala je bijele i sve riješila u sat vremena igre.
Tri komada u Tafrinoj mreži i pad s prvoga mjesta dva kola prije početka Lige za prvaka, odnosno 12 kola prije kraja prvenstva. Zagrepčani su pritom prekinuli niz od devet riječkih pobjeda i nitko osim onih najvatrenijih pristalica »Rijeke« vjerojatno u tom trenutku nije vjerovao da se Gračanova momčad može vratiti u utrku za naslov. I ne samo da se vratila već je u sedam kola prije kraja prvenstva otišla na velikih pet bodova prednosti. Istina, »Rijeka« je pritom neočekivano slavila u Maksimiru pogotkom Boška Balabana, a »modri« pritom izgubili i na Poljudu. Mnogi su zaboravili da je u tom trenutku i »Hajduk« bio više od tradicionalnog pretedenta na naslov.
Međutim, kao i mnogo puta te sezone rasplet je ponudio još jednu šokantnu priču. »Rijeka« je sedam kola prije kraja imala pet bodova prednosti, međutim sve to je prosula je u tri kola. Poraz od »modrih« na Kantridi, pa u Osijeku, zatim remi u Varaždinu i »bijeli« su tri kola prije kraja došli na »minus jedan«. No, onda se ponovo otvorila prilika. »Hajduk« i »Croatia« odigrali su 1:1, a »Rijeka« pobjedom nad »Hrvatskim dragovoljcem« ponovo prešla u vodstvo dva kola prije kraja sezone. Antologijskim slavljem na Poljudu momčad Nenada Gračana stekla je pravo na meč loptu na Kantridi protiv »Osijeka«(
