Papa Franjo i patrijarh Ruske pravoslavne crkve Kiril sastali su se u petak u Havani skoro 1000 godina nakon raskola istočnog pravoslavlja s Rimom, što je prvi susret u povijesti između jednog pape i ruskog patrijarha.

Dvojica vjerskih čelnika, gostiju komunističke kubanske vlade, razmotrit će jedan milenij dug raskol između Zapadnog i Istočnog kršćanstva.

Kubanski predsjednik Raul Castro i kardinal Jaime Ortega, najviši crkveni predstavnik na Kubi, pozdravili su Papu kad je izašao iz zrakoplova, nekoliko minuta prije nego se Franjo susreo s patrijarhom Kirilom.

Franjo, odjeven u bijelo s kalotom na glavi, i Kiril s crnom kapom i bijelom štolom i u crnoj halji pružili su si ruke i poljubili se u oba obraza kada su se susreli u terminalu. Potom su sjeli razgovarati s pomoćnicima uz njih.

Očekuje se da će zajednički pozvati na prekid progona i ubijanja kršćana na Bliskom istoku.

 Njihov susret najavljen prije tjedan dana ima i političko značenje jer dolazi u vrijeme ruskih prijepora sa Zapadom oko Sirije i Ukrajine.

Papa Franjo bi trebao ostati na Kubi tri i pol sata prije nego nastavi put u petodnevni posjet Meksiku.

Kiril je stigao u Havanu u četvrtak a isto tako ga je pozdravio Castro, saveznik Rusije koji je primio u posjet Franju prije samo pet mjeseci.

Papa Franjo nastoji popraviti raskol između dviju crkava. Istočno pravoslavlje odvojilo se od Rima 1054., i danas Ruska pravoslavna crkva broji oko 165 milijuna od ukupno oko 250 milijuna pravoslavaca u svijetu. Katolička crkva, kao najveća kršćanska zajednica ima oko 1,25 milijarda vjernika.

»Napokon smo se susreli, mi smo braća«, izrazio je zadovoljstvo papa Franjo, dodavši: »Očito je ovo Božja volja«.

»Sada su stvari jasnije«, rekao je pak ruski patrijarh s bijelom bradom i »kukolom« na glavi, tradicionalnim bijelim pokrivalom sa znakom križa.a

Franjo i Kiril su se zatim povukli u pratnji tumača i dužnosnika koji su u najvećoj tajnosti pripremali ovaj susret: metropolita Hilariona, ravnatelja za vanjske odnose u Moskovskoj patrijaršiji i švicarskog kardinala Kurta Kocha, predsjednika Papinskog vijeća za promicanje jedinstva kršćana.

Dvojica poglavara trebaju razgovarati oko dva sata, nakon čega će potpisati podulju zajedničku izjavu u kojoj se govori o progonu kršćana i zaštiti kršćanskih vrijednosti u svijetu.

Ovaj susret Svetog Oca, koji se na Kubi zaustavio na putu u Meksiko, i Kirila, koji je stigao dan ranije, prvi je susret nekog poglavara Katoličke crkve i patrijarha najveće među Pravoslavnim crkvama (više od 165 milijuna od 250 milijuna pravoslavnih vjernika) nakon raskola između Rima i Carigrada 1054.

Taj raskol između katolika i pravoslavaca bio je skopčan s teološkim, ali i povijesnim razlozima: karolinški Zapad je htio imati utjecaj na čitav kršćanski svijet, a Istok je htio zadržati svoju autonomiju.

Nakon presudnog susreta Pavla VI. i Atenagore 1964. u Jeruzalemu, bilo je brojnih susreta i zajedničkih izjava papa i carigradskih patrijarha, koji su teoretski duhovni poglavari pravoslavnog svijeta, ali su izravno nadležni samo za 3,5 milijuna vjernika.