ZAGREB  Stanje u europskim bankama naglo se pogoršava, sudeći prema dramatičnom padu njihovih dionica na burzama. Iako su se jučer malo oporavile, dionice europskih banaka od početka godine srozale su se prosječno za 27 posto.

Pomor i rasprodaja njihovih dionica traju već sedmi tjedan, što je nezabilježeno još od proljeća 2008., uoči izbijanja velike recesije, kad su bankovne dionice padale deset tjedana za redom, prema pisanju američkog MarketWatcha.

Za pad dionica banaka razlozi su brojni, a mogu se opisati kao rastuće nepovjerenje kreditora i investitora u zdravlje tih institucija. Njihove zarade padaju, nenaplativi krediti rastu. Čak i glasovite banke poput Credit Suisse i Deutsche Bank prijavile su za prošlu godinu gubitke, što je nezapamćeno od početka krize iz 2008. Deutsche Bank, primjerice, lani je zabilježio gubitak od 6,9 milijardi eura.

Problemi s isplatom

Deutsche Bank je objavio da bi ove godine mogao imati problema s redovitom isplatom obveza prema onima koji su mu pomogli u pokrivanju dosadašnjih dugova, pa su se dionice DB-a u ponedjeljak i utorak strmoglavile 13 posto, a od početka godine 40 posto.

U teškom su stanju i talijanske banke, čije dionice padaju brže od europskog prosjeka, a i njihovi nenaplativi krediti dvostruko su veći od prosjeka. Cijeli bankovni sektor u EU opterećen je nenaplativim kreditima od oko 1.000 milijardi eura, jer se Unija još nije oporavila od krize iz 2008. Zarade banaka sasječene su i u ostatku svijeta, zbog usporavanja gospodarstva, zbog negativnih ili niskih kamata koje svojom politikom diktiraju središnje banke, kao i zbog nove regulacije koja od poslovnih banaka zahtijeva veću kapitaliziranost.

No, glavni razlog za rastuće nepovjerenje u banke jesu nova pravila EU-a o načinu njihova spašavanja, koja su stupila na snagu ove godine, prema ocjeni Antonija Guiglielmija, ekonomista iz talijanske Mediobance, iznesenoj u Telegraphu. Naime, banke se više neće izvlačiti iz nevolja novcem iz državnih proračuna, nego na račun njihovih vlasnika, vjerovnika i štediša s depozitima većim od 100 tisuća eura. Budući da država jamči za povrat uloga samo manjim štedišama, veliki se očito boje za svoj novac i nepovjerljivi su prema financijskim institucijama.

Veće  kamate na dug

Strahovi se, nažalost, ne zastavljaju na bankama. Već tjednima blago rastu i kamate na dugove prezaduženih mediteranskih zemalja, poput Portugala, Španjolske i Italije. Ako se nastavi, to može obnoviti dužničku i financijsku krizu poput one koja je u eurozoni izbila 2011. i 2012. godine, prema pisanju Telegrapha. Rasprodaja dionica banaka u Europi početkom ovog tjedna uzdrmala je i sve burze u svijetu, od Japana do Amerike, dodaje japanski Nikkei. Neki se boje da je sve to uvod u novu svjetsku recesiju, dok drugi misle da su takve ocjene pretjerane.

– Sadašnja rasprodaja u bankovnom sektoru ne izgleda sistemskom, poput one uoči globalne financijske krize (iz 2008.) i tijekom nje. No, teško je reći koliko daleko će sve to otići i gdje će završiti – kaže George Magnus sa sveučilišta Oxford.