Digitalna sigurnost

Što učiniti kada posumnjate da ste prevareni? Brzina reakcije može biti ključna

NL Promo

Kliknuli ste na sumnjivu poveznicu, unijeli podatke kartice, poslali novac ili tek naknadno shvatili da osoba s druge strane možda nije bila ono za što se predstavljala. U tom trenutku najvažnije je ne gubiti vrijeme na razmišljanje „kako sam mogao nasjesti“, nego odmah poduzeti nekoliko konkretnih koraka.

Digitalne prijevare mogu biti vrlo uvjerljive. Lažne poruke mogu izgledati kao da ih šalje banka ili dostavna služba, internetske trgovine mogu gotovo savršeno imitirati legitimne stranice, a pozivatelj se može predstaviti kao zaposlenik banke ili druge poznate institucije.


Zato žrtva prijevare ne mora biti osoba koja se ne snalazi s tehnologijom. Prevaranti upravo računaju na trenutak nepažnje, osjećaj hitnosti, strah, povjerenje ili želju da ne propustimo dobru priliku.


No jednako kao što je važno znati prepoznati prijevaru, važno je znati i što napraviti kada posumnjamo da se prijevara već dogodila.


1.) Prekinite komunikaciju s osobom za koju sumnjate da je prevarant 


Ako vam osoba koja vas je kontaktirala traži dodatnu uplatu, nove podatke, sigurnosni kod, instaliranje aplikacije ili pristup uređaju, nemojte nastavljati komunikaciju.


Nemojte pokušavati „nadmudriti“ prevaranta niti dodatnim razgovorom provjeravati govori li istinu. Ako postoji sumnja, komunikaciju je najbolje odmah prekinuti.


Posebno je važno ne slati dodatni novac. Kod nekih prijevara nakon prve uplate slijede novi zahtjevi – primjerice za navodnu naknadu, porez, trošak povrata novca ili oslobađanje sredstava. Takvi zahtjevi mogu biti nastavak iste prijevare.


2.) Odmah kontaktirajte svoju banku 


Ako ste poslali novac, unijeli podatke kartice na sumnjivoj stranici, podijelili podatke za pristup računu ili primijetili nepoznatu transakciju, što prije kontaktirajte svoju banku.


Ovisno o tome što se dogodilo, banka može dati upute o daljnjim koracima, provjeriti transakcije te, kada je potrebno, blokirati karticu ili druge pristupe.


Nemojte čekati da budete potpuno sigurni da je riječ o prijevari. Ako postoji opravdana sumnja, bolje je odmah provjeriti.


Ako mobilna ili internetska aplikacija banke omogućuje blokiranje kartice, i to može biti jedan od prvih koraka u slučaju sumnjive kartične transakcije.


3.) Promijenite kompromitirane lozinke 


Ako ste na lažnoj stranici unijeli korisničko ime i lozinku ili sumnjate da je netko mogao doći do vaših pristupnih podataka, promijenite lozinku što prije.


To je posebno važno ako istu ili sličnu lozinku koristite i na drugim servisima. U tom slučaju promijenite je i na tim računima.


Gdje god je moguće, uključite dodatnu provjeru autentičnosti. Jedna kompromitirana lozinka ne bi trebala omogućiti pristup svim vašim digitalnim računima.


4.) Sačuvajte sve tragove komunikacije 


Prirodna reakcija može biti izbrisati poruke, blokirati profil i pokušati što prije zaboraviti neugodno iskustvo. No upravo te informacije mogu biti važne kasnije. Zato je važno sačuvati:


  • SMS poruke, e-poruke i razgovore
  • telefonske brojeve i korisnička imena
  • poveznice na lažne stranice ili oglase
  • potvrde o uplati i podatke o transakcijama
  • snimke zaslona
  • podatke o profilu ili stranici s koje ste kontaktirani.

Ako je moguće, nemojte brisati komunikaciju prije nego što sačuvate relevantne podatke.


5.) Prijavite sumnju na kazneno djelo policiji 


Ako ste prevareni ili smatrate da ste bili meta kaznenog djela, slučaj prijavite policiji. To možete učiniti u najbližoj policijskoj postaji ili pozivom na broj 192. Kod prijave mogu pomoći upravo poruke, potvrde o uplati, telefonski brojevi, poveznice i ostali podaci koje ste prethodno sačuvali.


Prijavljivanje je važno i kada je pojedinačni financijski gubitak relativno malen. Isti prevarant može pokušavati na isti način prevariti velik broj građana.


Ne čekajte da vidite „hoće li se nešto dogoditi“ 


Jedna od češćih pogrešaka nakon sumnjive situacije jest čekanje. Ako ste, primjerice, unijeli podatke kartice na stranici za koju naknadno posumnjate da je lažna, nije dobro čekati pojavu prve nepoznate transakcije. Isto vrijedi ako ste podijelili pristupne podatke ili sigurnosni kod.


Brza reakcija ne jamči da će se svaka šteta moći spriječiti ili povratiti, ali može povećati mogućnost da se spriječe daljnje zlouporabe. Zato je puno korisnije reagirati na sumnju nego čekati potvrdu da je prijevara doista uspjela.



A najbolji trenutak za reakciju ipak je prije klika


Iako je važno znati što učiniti nakon incidenta, najbolja zaštita i dalje je prepoznati znakove upozorenja prije nego što podijelimo podatke ili pošaljemo novac.


Posebno treba biti oprezan kada netko:


  • stvara osjećaj hitnosti i traži da odmah reagirate
  • traži PIN, lozinku ili jednokratni sigurnosni kod
  • šalje poveznicu putem koje se trebate prijaviti u bankarstvo ili unijeti podatke kartice
  • obećava neuobičajeno veliku i sigurnu zaradu
  • traži uplatu osobi koju poznajete samo putem interneta
  • nudi proizvod po cijeni koja znatno odstupa od uobičajene.

Hrvatska udruga banaka kroz edukativnu kampanju „Budimo realni“ građanima približava najčešće oblike digitalnih prijevara i načine njihove prevencije. Na stranici www.budimorealni.hr dostupni su praktični savjeti o phishingu, lažnim telefonskim pozivima, investicijskim i romantičnim prijevarama te lažnim internetskim trgovinama, kao i preporuke za sigurnije ponašanje u digitalnom okruženju.


Nekoliko dodatnih sekundi prije klika često može biti puno jednostavnije od pokušaja saniranja posljedica nakon njega. Jer, budimo realni, prijevare se mogu spriječiti.