RIJEKA – Grad Rijeka izgubio je vlasništvo nad zgradom nekadašnjeg Istravina na Delti, u koju je uložio najmanje 25 milijuna nekadašnjih kuna, od kojih je 18 milijuna još 1995. godine, za vrijeme gradonačelnika Slavka Linića, potrošeno za kupovinu zgrade od tada poslovno posrnulog Istravina, a još najmanje sedam milijuna kuna kasnije uloženo u održavanje. Kako je stopa inflacije od 1995. do lani, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, iznosila preko sto posto, kada bi se kupoprodajni iznos pretvorio u današnju vrijednost u eurima, radi se o oko pet milijuna eura.

Istočni ulaz

Prema odluci Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, odbijena je žalba Grada na prošlogodišnju prvostupanjsku presudu Trgovačkog suda u Rijeci kojom je vrijedna nekretnina na istočnom ulazu u sam centar grada, površine veće od 3.400 kvadratnih metara proglašena pomorskim dobrom, što znači da spada pod javno dobro u vlasništvu države, u konkretnom slučaju pod upravljanjem Lučke uprave Rijeka. Grad Rijeka prema presudi, kao i prema odbijenoj žalbi, pritom nema pravo na povrat sredstava uloženih u kupovinu i održavanje zgrade, kao ni naknadu parničnih troškova.

Parnica pred Trgovačkim sudom u Rijeci koju je po službenoj dužnosti pokrenulo Županijsko državno odvjetništvo (ŽDO) u Rijeci, u ime Republike Hrvatske trajala je četiri godine, a okončana je sredinom prošle, kada je presuđeno da nekretnina spada pod pomorsko dobro. Grad Rijeka je tada, kao tuženik, zauzeo stajalište da nekretnina nikada nije bila dio pomorskog dobra, niti je korištena u svrhe vezane uz more dok ju je koristila nekadašanja tvrtka Istravino, kao ni u razdoblju otkad njome upravlja Grad.

Argumenti iz žalbe

Grad Rijeka je podnio žalbu na odluku Trgovačkog suda u Rijeci, ali je Visoki trgovački sud žalbu proglasio neosnovanom te potvrdio presudu riječkog Trgovačkog suda. Grad je u žalbi ponovio navode kako je nekretnina stečena u dobroj vjeri u tadašnje zemljišne knjige, te kako nikad nije korištena u svrhe pomorskog dobra, tražeći povrat uloženih sredstava, uz ostale argumente, poput onoga da su povrijeđena prava parničnog postupka.

»Pobijana presuda sadrži jasne i valjane razloge o tome da je predmetna nekretnina kao dio luke pomorsko dobro i da na njoj nitko nije mogao steći pravo vlasništva na valjan način. Naime, prema odredbi članka 3. stavka 2. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama pomorsko dobro čine unutarnje morske vode i teritorijalno more, njihovo dno i podzemlje, te dio kopna koji je po svojoj prirodi namijenjen općoj upotrebi ili je proglašen takvim, kao i sve što je s tim dijelom kopna trajno spojeno na površini ili ispod nje«, stoji, među ostalim, u odluci Visokog trgovačkog suda, koji navodi kako je pravilno i stajalište prvostupanjskog suda da se tuženik ne može pozivati na načelo povjerenja u zemljišne knjige s obzirom na to da je riječ o nekretnini koja je kao opće dobro izvan pravnog prometa na kojoj se ne može steći pravo vlasništva kako je to propisano člankom 3. stavkom 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

Ravnatelj Lučke uprave Rijeka Denis Vukorepa potvrdio nam je kako je upoznat s presudom, kao i da Lučka uprava namjerava pokrenuti projekt obnove zgrade nekadašnjeg Istravina.

– Ovakvu odluku Visokog trgovačkog suda smo i očekivali, nakon prvostupanjske presude riječkog Trgovačkog suda, jer na pomorskom dobru se ne može steći pravo vlasništva. Naša je namjera odmah pokrenuti projekt obnove zgrade koja je u prilično zapuštenom stanju. Mislim na energetsku obnovu i na sanaciju fasade i unutrašnjih prostora. Zgrada je na samom istočnom ulazu u centar Rijeke i trebala bi primjereno izgledati. Da znamo kako to učiniti, najbolji primjer je obnova zgrade Lučke uprave koja je danas jedan od reprezentativnih objekata u centru grada, rekao je Vukorepa.

Grad zatražio reviziju

Na pitanje što će biti sa sadašnjim korisnicima prostora zgrade koji imaju ugovore s Gradom, rekao je kako će se sa svima razgovarati i da nitko neće biti naglo izbačen.

– Sa svima njima ćemo se sastati i dogovoriti se o daljnjem korištenju prostora. Neće se ništa »lomiti preko koljena«, nitko ne treba strahovati od toga, rekao je Vukorepa.

Pitali smo ga koja će biti buduća namjena zgrade, nakon obnove, a odgovorio je kako će biti namijenjena gospodarskim, kao i društvenim djelatnostima.

– Riječ je o zaista velikom prostoru od gotovo tri i pol tisuće kvadratnih metara. Namjera nam je dio prostora namijeniti u gospodarske svrhe, ali isključivo vezane uz lučko poslovanje, a kada bude gotov projekt, vidjet ćemo koji dijelovi zgrade će se koristiti u društvene svrhe, rekao je Vukorepa.

U odgovoru na naš upit što će sada učiniti, iz gradske uprave su odgovorili da je Grad Rijeka 16. listopada 2026. podnio prijedlog za dopuštenje revizije Vrhovnom sudu Republike Hrvatske protiv presude Visokog trgovačkog suda od 15. rujna 2026., ali odluku Vrhovnog suda do danas nisu zaprimili.

– Ako Vrhovni sud dopusti reviziju, Grad može podnijeti reviziju i nastaviti pravni put, kažu u gradskoj upravi.

Navode da je prema izreci presude Općinskog suda u Rijeci od 19. svibnja 2011. Grad nekretninu kupio ugovorom o kupoprodaji od 12. listopada 1995. za cijenu od 18.398.250,00 kuna i da je tom presudom utvrđeno da je ugovor ništetan.

– U dopisima Grada iz 2019. godine navedeno je da je kupoprodajna cijena u cijelosti isplaćena, a u spisu nema isprave o isplati. U postupku je Grad naveo da je u nekretninu uložio još 7 milijuna kuna radi održavanja. Grad je u prijedlogu za dopuštenje revizije postavio i pitanje ima li pravo na naknadu po pravilima o izvlaštenju ili na koncesiju. U ovom postupku nije se odlučivalo o pravu Grada na povrat kupoprodajne cijene od prodavatelja. Kupnja i pretežiti dio ulaganja realizirani su od 1995. godine pa nadalje, u vrijeme mandata bivših gradonačelnika Rijeke, navodi se u odgovoru Grada Rijeke.

Tužba Županijskog državnog odvjetništva

Tužbu protiv Grada Rijeke podnijelo je Županijsko državno odvjetništvo u Rijeci u lipnju 2021. godine, nakon pokušaja da s Gradom Rijekom dođe do mirnog rješenja spora. Tužbu su zasnivali na temelju Odluke o osnivanju Lučke uprave Rijeka iz svibnja 1996. godine kojom su zgrada i pripadajuće okolno zemljište ušli u obuhvat lučkog područja. Pozivali su se i na odredbe tadašnjeg Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama iz 2003. godine, važećeg u vrijeme podnošenja tužbe, prema kojima na pomorskom dobru nije moguće ostvariti vlasnička ili druga stvarna prava. Pozvali su se i na pravomoćnu odluku Općinskog suda u Rijeci iz svibnja 2011. godine kojom je ugovor o kupoprodaji predmetne nekretnine između Istravina i Grada Rijeke proglašen ništetnim upravo iz razloga što je sud i tada ocijenio da se radi o pomorskom dobru, utvrđenom još na temelju odluke bivše općine Rijeka o utvrđenju granica pomorskog dobra.