Kongres hotelijera

Prosječna starost hrvatskih hotela 55 godina. Gotovo 90% objekata treba pojačane investicije

Alenka Juričić Bukarica

Devastirana depandansa hotela Belvedere u Opatiji / Foto Marko Gracin

Devastirana depandansa hotela Belvedere u Opatiji / Foto Marko Gracin

Procijenjeno je da ukupne investicijske potrebe hrvatskog hotelijerstva u sljedećih pet godina iznose 5,2 milijarde eura



Analiza životnog ciklusa hotelskih objekata koju su izradili Hrvatska udruga turizma (HUT) i Udruga poduzetnika u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH) prikazana na Kongresu hotelijera, a realizirana na velikom uzorku domaćih objekata, pokazala je da se čak 82,3 posto domaćih hotelskih objekata nalazi u fazi zrelosti ili opadanja, dok prosječna starost hotela iznosi 55 godina.


Prosječno vrijeme proteklo od posljednje veće obnove iznosi 12 godina, a 18 posto hotela posljednju je veću obnovu imalo prije više od 20 godina. U fazi zrelosti ili opadanja nalazi se čak 91 posto hotela s tri zvjezdice.


Posljedica toga je da čak 84,6 posto objekata obuhvaćenih analizom ima potrebu pojačanog investiranja u sljedećih pet godina.




Procijenjeno je da ukupne investicijske potrebe hrvatskog hotelijerstva u sljedećih pet godina iznose 5,2 milijarde eura.


Najveći dio ulaganja, 65,1 posto, odnosi se na obnovu i modernizaciju postojećih objekata, dok je 20,2 posto planirano za izgradnju novih hotela. Preostali dio se odnosi na projekte energetske obnove, proširenja kapaciteta i digitalizacije.


Pritom 78,2 posto objekata planira zadržati postojeću kategoriju, dok ih 21,8 posto planira povećati i to prema najvišim kategorijama s četiri i pet zvjezdica.


Uz ulaganja u postojeće kapacitete, anketa je pokazala da domaće turističke kompanije u narednih 5 godina planiraju izgradnju i 23 nova hotela, od čega 17 s četiri i šest s pet zvjezdica.


Njihovom realizacijom ukupan broj hotela u Hrvatskoj povećao bi se za 2,6 posto što bi primjerice povećalo udio izvansezonskih noćenja u ukupnim godišnjim noćenjima sa 17,5 na 20,2 posto, odnosno ostvarilo bi dodatnih 2,96 milijuna noćenja izvan glavnih ljetnih mjeseci.


– No, to ni izbliza nije dovoljno kako bi se poboljšala struktura smještajnih kapaciteta u Hrvatskoj koja je sa svega 9,2 posto hotelskih kapaciteta daleko najlošija na Mediteranu i glavna je kočnica daljnjeg razvoja domaćeg turizma, ističu u HUT-u.