Lažni profili, internetsko vrbovanje, ucjene intimnim fotografijama, vršnjačko nasilje i zloupotreba umjetne inteligencije samo su neke od opasnosti koje vrebaju djecu u digitalnom svijetu. Policija upozorava na sve prisutnije oblike digitalnog nasilja te roditeljima upućuje važne savjete kako zaštititi najmlađe.

Internet je djeci postao prostor za druženje, zabavu, učenje i komunikaciju, no iza ekrana se mogu kriti i ozbiljne prijetnje njihovoj sigurnosti.

Djeca i mladi na društvenim mrežama, u online igricama i drugim digitalnim okruženjima mogu postati žrtve različitih oblika zlostavljanja, manipulacije i kaznenih djela.

Zato smo kontaktirali Policijsku upravu primorsko-goransku i razgovarali s njima o važnosti pravodobne reakcije roditelja, razgovora s djecom i odgovornog ponašanja na internetu.

Izloženost 24 sata dnevno

Među kaznenim djelima koja uključuju digitalne sadržaje, a u kojima su oštećene maloljetne osobe, policija najčešće bilježi iskorištavanje djece za pornografiju, povredu privatnosti djeteta i upoznavanje djece s pornografijom.

– Za razliku od tradicionalnog nasilja, elektroničko nasilje ili cyberbullying može trajati 24 sata dnevno. Neugodne poruke, uvrede, prijetnje i ponižavajući sadržaji mogu se brzo proširiti velikom publikom, a jednom objavljeni sadržaji mogu ostaviti dugotrajan digitalni trag. Dodatni problem predstavlja anonimnost iza koje se počinitelji često skrivaju, istaknuli su iz policije.

Digitalno nasilje među vršnjacima može uključivati učestalo slanje uvredljivih poruka i fotografija, javno vrijeđanje, širenje laži i tračeva, objavljivanje montiranih fotografija, internetsko uhođenje i namjerno isključivanje djeteta iz vršnjačkih grupa.

Posebno zabrinjavaju krađa identiteta i preuzimanje tuđih profila radi objavljivanja neprimjerenih sadržaja, kao i takozvano „sretno šamaranje“, odnosno fizički napadi na djecu koji se snimaju i potom dijele na internetu. No opasnosti ne dolaze samo od vršnjaka.

– Odrasle osobe mogu putem lažnih profila uspostaviti kontakt s djecom, predstavljati se kao njihovi vršnjaci i postupno zadobiti njihovo povjerenje. Takvo vrbovanje, poznato kao cyber grooming, može završiti seksualnim iskorištavanjem, ucjenama ili pokušajem dogovaranja susreta, upozorili su iz policije.

Tu je i sekstiranje, odnosno slanje i prosljeđivanje intimnih fotografija i videozapisa maloljetnika, te seksualna iznuda, pri kojoj počinitelji prijete objavljivanjem takvih sadržaja kako bi dijete prisilili na određeno ponašanje.

– Roditelji trebaju biti svjesni da se rizični kontakti ne ostvaruju samo putem društvenih mreža. Djeca mogu upoznati nepoznate osobe i tijekom igranja online igrica, pri čemu počinitelji često koriste lažni identitet i postupno grade odnos povjerenja, naveli su iz PU primorsko-goranske.

Policija upozorava da takve osobe mogu slati seksualno eksplicitne sadržaje, tražiti od djece da se skidaju pred kamerom ili ih na drugi način navoditi na ponašanje koje ne žele. Pritom dijete ponekad nije ni svjesno da se njegov nastup pred kamerom snima.

Dodatni rizik predstavljaju virtualni pokloni, odnosno „giftovi“ koje djeca mogu dobivati tijekom prijenosa uživo. Nepoznata osoba može djetetu poslati poklon, a zauzvrat zatražiti da je prihvati za prijatelja. Na taj način može doći i do pristupa kontaktima drugih djece.

– Posebno je opasno kada se dijete odluči na susret uživo s osobom koju poznaje isključivo putem interneta, bez znanja roditelja, dodali su iz policije.

Problem predstavljaju i dijeljenje tuđih privatnih podataka, govor mržnje, neovlašteno pristupanje korisničkim računima te stvaranje i dijeljenje manipuliranih fotografija pomoću umjetne inteligencije, s ciljem ismijavanja ili ponižavanja vršnjaka.

Policija pritom upozorava da djeca često nisu svjesna kako i samo prosljeđivanje seksualiziranih ili nasilnih sadržaja koji prikazuju njihove vršnjake može predstavljati kažnjivo ponašanje. Takvim se postupcima dodatno širi šteta i produbljuje zlostavljanje.

Policija roditeljima: Budite osoba od povjerenja svom djetetu

Jedna od najvažnijih poruka policije roditeljima jest da zaštita djece na internetu počinje otvorenom komunikacijom i povjerenjem.

Roditeljima se savjetuje:

• Dogovorite pravila korištenja interneta – zajedno s djecom odredite koliko vremena provode online, koje sadržaje smiju koristiti i kako se trebaju ponašati na internetu.
• Upoznajte aplikacije koje djeca koriste – provjerite koje društvene mreže, igrice i komunikacijske platforme imaju na svojim uređajima.
• Provjerite postavke privatnosti – pobrinite se da profili nisu javno dostupni te da osobni podaci, fotografije i lokacija nisu izloženi nepoznatim osobama.
• Razmotrite korištenje aplikacija za roditeljski nadzor – uz prethodni dogovor s djetetom, koristite dostupne alate koji mogu pomoći u zaštiti od neprimjerenih sadržaja i kontakata.
• Razgovarajte s djecom svakodnevno – potičite ih da vam kažu s kim komuniciraju, što doživljavaju na internetu i je li ih nešto uznemirilo.
• Upozorite ih na nepoznate osobe – objasnite im da se ljudi na internetu mogu lažno predstavljati te da se nikada ne sastaju sami s osobama koje poznaju samo online.
• Pružite im podršku bez osuđivanja – ako se dogodi nešto neugodno, dijete mora znati da vam se može obratiti bez straha od kazne ili oduzimanja mobitela.

Policija posebno ističe važnost roditeljske podrške u situacijama kada dijete postane žrtva manipulacije ili zlostavljanja.

Djeca još nemaju dovoljno razvijene sposobnosti za prepoznavanje svih oblika manipulacije i razumijevanje mogućih posljedica svojih postupaka.

Roditelji najbolje poznaju svoju djecu i mogu primijetiti nagle promjene u ponašanju i emocionalnom stanju. Povlačenje u sebe, strah, uznemirenost ili iznenadna promjena navika mogu biti razlog za razgovor i dodatnu pažnju.

Red Button – prijava nasilja nad djecom u nekoliko koraka

Ako dijete doživi nasilje ili zlostavljanje putem interneta, važno je reagirati i slučaj prijaviti nadležnim institucijama.

Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske omogućuje prijavu putem aplikacije Red Button, namijenjene prijavljivanju zlostavljanja, iskorištavanja i drugih oblika nasilja na štetu djece. Aplikacija je prilagođena djeci i mladima, a prijava se može podnijeti i anonimno.

Prijava se podnosi u nekoliko jednostavnih koraka:

1. Odabire se tko podnosi prijavu – žrtva ili druga osoba.
2. Odabire se vrsta prijave – zlostavljanje u stvarnom životu ili neprimjeren sadržaj na internetu.
3. Unose se poveznice na profile, objave ili grupe koje su povezane sa slučajem.
4. Opisuje se događaj, uz navođenje postoje li spremljene snimke zaslona.
5. Podaci za kontakt mogu se ostaviti dobrovoljno, što policiji može olakšati daljnje postupanje.

Prijave pregledavaju specijalizirani policijski službenici za mladež, u pravilu unutar 24 sata ili prvog sljedećeg radnog dana.

Ako se utvrde elementi kaznenog djela, policija pokreće odgovarajuće postupanje i poduzima zakonske mjere radi zaštite djeteta.

Važno je naglasiti da Red Button nije hitna služba. Ako je dijete u neposrednoj opasnosti, potrebno je odmah nazvati policiju na 192 ili jedinstveni broj za hitne službe 112.

Sačuvajte dokaze i potražite pomoć

Ako je dijete izloženo digitalnom nasilju, policija savjetuje roditeljima da sačuvaju dokaze, odnosno naprave snimke zaslona spornih poruka, profila i objava te zabilježe internetske poveznice.

Važno je prekinuti komunikaciju s počiniteljem i slučaj prijaviti nadležnim institucijama.

Pomoć i podrška dostupne su i putem sljedećih kontakata:

• Hrabri telefon: 116 111 – besplatna i anonimna linija za djecu i roditelje.
• Centar za sigurniji internet: 0800 606 606 – savjetodavna linija.
• Policija: 192 ili online prijava putem aplikacije Red Button.
• Hitne službe: 112 u slučaju neposredne opasnosti.

Internet je neizostavan dio odrastanja današnje djece, ali njihova sigurnost ne smije biti prepuštena slučaju, naglasili iz iz PU Primorsko-goranske. Tehnološka zaštita može pomoći, no najvažniji su roditeljska prisutnost, povjerenje i pravodobna reakcija.

Dijete mora znati da nije krivo ako postane žrtva internetskog nasilja i da uvijek ima kome reći što mu se dogodilo. Upravo otvoren razgovor i osjećaj sigurnosti mogu biti prvi i najvažniji korak u njegovoj zaštiti.