“Smrt pacijenta u Jankomiru ne smije ostati još jedna tragedija nakon koje ćemo utvrđivati samo tko je pogriješio. Moramo utvrditi i što u sustavu treba promijeniti da se takvo što više ne dogodi”, priopćili su iz KUZ-a.

Potreban je, kažu, dovoljan broj educiranih zdravstvenih radnika, sustavna edukacija za prevenciju nasilja i deeskalaciju kriznih situacija, učinkovit nadzor nad primjenom mjera prisile te razvoj suvremenih oblika skrbi koji njihovu primjenu svode na najmanju moguću mjeru.

Kako su naglasili, objavljene informacije o postupanju prema pacijentu izazivaju užas i otvaraju ozbiljna pitanja o poštivanju pravila struke, sigurnosti i zaštiti dostojanstva pacijenta tijekom primjene mjere fizičkog sputavanja.

“Sve okolnosti tragedije moraju biti do kraja utvrđene, a za eventualne propuste mora se utvrditi osobna, stručna, upravljačka i institucionalna odgovornost. Pacijent koji se nalazi u stanju psihičke krize posebno je ranjiv i upravo tada zdravstveni sustav ima najveću obvezu zaštititi njegov život, zdravlje i ljudsko dostojanstvo”, poručili su iz Koalicije udruga u zdravstvu.

Politički rat skreće pozornost s najvažnijega – kako da se tragedija ne ponovi

Istodobno su upozorili da je tu tragediju pogrešno promatrati isključivo kao izolirani incident jedne zagrebačke psihijatrijske ustanove s obzirom na to da se hrvatska psihijatrijska skrb godinama suočava s ozbiljnim problemima – nedostatkom zdravstvenih radnika, iznimno teškim uvjetima rada, nedovoljnim razvojem izvanbolničke i psihosocijalne skrbi, nedostatnim kapacitetima te potrebom za snažnijim sustavom prevencije kriznih situacija i kontinuiranom edukacijom zdravstvenih radnika za deeskalaciju i sigurno postupanje.

Upozorili su također da postoji “ozbiljan raskorak” između standarda i postupaka propisanih ‘na papiru’ i mogućnosti njihove dosljedne primjene u svakodnevnom radu, osobito uz kronični manjak kadra i veliku fluktuaciju zaposlenika na poslovima koji su profesionalno i emocionalno iznimno zahtjevni.

Osim toga, smatraju da problem predstavlja i oslabljena povezanost psihijatrijske zdravstvene zaštite i sustava socijalne skrbi, zbog čega pacijenti s kompleksnim potrebama nerijetko ostaju između dvaju sustava koji bi morali djelovati koordinirano i kontinuirano.

Zbog toga nedopustivim smatraju da se smrt pacijenta koristi za stranačka prepucavanja i političko obračunavanje.

“Nužno je utvrditi odgovornost svih nadležnih, ali problemi psihijatrijske skrbi nisu nastali u jednoj bolnici niti postoje samo u zdravstvenim ustanovama kojima je osnivač Grad Zagreb. Politički rat oko ove tragedije skreće pozornost s pitanja koje bi svima trebalo biti najvažnije – kako spriječiti da se ovakva tragedija ikada ponovi”, poručili su iz KUZ-a.