MALI LOŠINJ – Zahtjev za nastavkom postojećih mjera u ribarstvu te naglašavanje važnosti njihovog kontinuiteta, s bržom obradom i isplatom zahtjeva, zatim vođenje računa o interesima i opstanku ribara pri uvođenju novih mjera i propisa o regulaciji izlova sitne plave ribe, aktivno i pravovremeno sudjelovanje cjelokupnog ribarskog sektora pri donošenju novih mjera za zaštitu morskih područja, zatim nastavak provedbe mjera i aktivnosti smanjenja šteta uzrokovanih predacijom orade u školjkarstvu, glavni su zaključci 29. susreta ribara Hrvatske obrtničke komore, završenih u subotu u Malom Lošinju.

Osim toga, u zaključcima je navedeno da ribarski sektor podržava rad lokalnih akcijskih grupa u ribarstvu u Višegodišnjem financijskom okviru EU za razdoblje 2028.-2034.

Smanjenje flote

Ante Mišura, ravnatelj Uprave ribarstva pri Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, dotaknuo se aktualnog stanja hrvatskog ribarstva kao i što očekuje naše ribare u sljedećoj godini i koja bi ograničenjima mogla pogoditi ribarsku flotu.

– Procjena stanja ribljeg fonda radi se na razini Jadrana za pojedine vrste, pa tako i srdelu i inćuna. Kao što je poznato, srdela je ispod B-lima, odnosno donje granice održive biomase.

Prema znanstvenim modelima, moguća kvota za cijeli Jadran bila bi nešto više od 14 tisuća tona, po tome bi Hrvatskoj pripalo oko 9.000 tona, što ne bi bilo dovoljno za flotu i preradu i bilo bi nemoguće sačuvati taj dio ribarstva.

No, kroz pregovore s Europskom komisijom, uspjelo se izboriti da količina srdele bude 20 tisuća, a inćuna 8.500 tona s hrvatske strane, da se osigura količina da flota i prerada mogu izdržati sljedeću godinu.

S obzirom na stanje ribljeg fonda, moraju se provesti sve postojeće te dodatne mjere, a to je smanjenje flote, da bi se dostigla ravnoteža između ribolovnih mogućnosti i ribolovnog kapaciteta.

Raspisan je natječaj za »scrapping«, kojim treba smanjiti flotu za 35 plovila. Treba produžiti lovostaj za trideset dana i napraviti dodatnu prostorno-vremensku regulaciju na područjima važnima za mrijest i rast srdela, a to su i dalje kanali na cijelom Jadranu.

Možemo reći da se zadržava postojeće stanje zabrane. Nadamo se da ćemo ovim mjerama u sljedeće dvije godine uspjeti krenuti prema oporavku ribljeg fonda, posebno srdele, nakon čega bismo ponovo prešli na sustav mjera upravljanja za te vrste, ističe Mišura.

Privlačenje mladih

Na pitanje o brojnosti ribara i njihovoj dobnoj strukturi te mjerama koje država poduzima kako bi zadržala mlade u toj djelatnosti, Mišura kaže kako dobna struktura ribara nije zadovoljavajuća u cijelom Mediteranu.

– Što se tiče same flote, zadnjih desetak-dvadesetak godina nemamo veliki pad, osim u dijelovima gdje smo morali dovesti ribolovnu flotu u ravnotežu te smo provodili mjere trajne obustave ribolova, pogotovo u koćarskom i priobalnom ribolovu.

U cijelom Mediteranu, dobna struktura nije dobra, jer to zanimanje nije više atraktivno mladima, ali projektom Dan plavih karijera pokušavamo motivirati mlade da na kraju osnovne škole upisuju srednje škole vezane za posao u ribarstvu i akvakulturi.

Pokušavamo pokazati da ribarstvo nije tako jednostavno, nego da su i u akvakulturi potrebna razna digitalna znanja, da i ta zanimanja mogu biti atraktivna, dodaje ravnatelj Uprave ribarstva.

Govoreći o potencijalnoj opasnosti od nestanka ribarstva predsjednik Ceha za ribarstvo i akvakulturu Hrvatske obrtničke komore Stjepan Nedoklan vjeruje kako će se ribarstvo ipak održati.

– Ta mogućnost teoretski postoji, ne samo u ribarstvu, nego u svakom poslu. Ribarstvo se održalo toliko stoljeća, sa svim usponima i padovima, pa će i dalje, kaže Nedoklan koji smatra da nova administrativna pravila otežavaju posao ribarima.

– Mogu jedino reći da smo protiv mjera koje kompliciraju posao, ističe.

Klimatske promjene

Nedo Vrgoč iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo o brojnosti ribe u Jadranu i najnovijim znanstvenim istraživanja o populaciji srdela i inćuna kaže kako je u ovom trenutku posebno problematično s malom plavom ribom, u prvom redu srdelom.

– Procjene resursa u Jadranu rade se jednom godišnje za cijelo more, od znanstvenika s cijelog Jadrana i one postaju službene jednom godišnje. Što se tiče srdele i inćuna, situacija nije povoljna, pogotovo sa srdelom koja je u jakom prelovu, dok je inćun u nešto boljem stanju.

Što se tiče koćarske ribe, situacija je znatno povoljnija, prvenstveno zbog poduzetih mjera regulacije ribolova, primarno zaštite Jabučke kotline kao ključnog mrijestilišta i većina vrsta u koćarskom ribolovu je u »nelošem« stanju

Vidljivi su očiti znakovi oporavka, iako to još nije ono što bismo htjeli, ali idemo u pravom smjeru. Klimatske promjene su, uz ribarstvo, jedan od ključnih čimbenika, prvenstveno temperatura mora, koja ima presudan utjecaj na obnavljanje populacije.

Promjene koje se događaju u okolišu u vidu globalnog zagrijavanja, za dobar dio vrsta imaju negativne učinke. Za neke vrste, koje preferiraju topla mora, učinak može biti i dobar, primjerice za kozicu, zaključuje Vrgoč.