Seid Serdarević, Tena Perišin, Rade Dragojević i Ivica Đikić / Foto HINA/ Lana SLIVAR/ ls
''Čistka i šikana odvijale su se pod izlikom otklanjanja smrtne prijetnje mladoj državi, a prijetnju se a priori vidjelo u nositeljima pogrešnih imena prezimena, kao i u onima koji nisu htjeli odbaciti novinarsku etiku za račun i političke propagande'', naveo je Đikić
povezane vijesti
- Predstavljena knjiga „Rođendanska torta i ostale priče“ Diane Rosandić Živković: Bijela ruža i prkosni kaktus oživjeli u Dječjoj kući
- “Čitanje te čini boljom osobom”: kanadski pisac Yann Martel predstavio knjigu “Ničiji sin”
- Legendarna griška književnica Zlatica Balas predstavila novu knjigu: Od zaborava otrgnuti ljudi, govor i običaji
Knjiga “Sve po spisku – etnički motivirani otkazi novinarima devedesetih” autora Rade Dragojevića predstavljena je u petak u Novinarskom domu pri čemu je istaknuto da je ta knjiga ujedno i priča o stotinama novinara koji nisu htjeli odbaciti novinarsku etiku za račun političke i ratne propagande.
O knjizi u izdanju Srpskog narodnog vijeća (SNV), govorili su nagrađivana novinarka, urednica i profesorica novinarstva Tena Perišin i urednik knjige, novinar i kolumnist Ivica Đikić koji je naglasio vrijednost istraživačke studije novinara, publicista i bivšeg glavnog urednika tjednika Novosti Rade Dragojevića.
Đikić je ocijenio i da je Dragojevićeva knjiga dosad najobuhvatniji prikaz etničkog i ideološki motiviranog, kako je istaknuo, ”zagorčavanja” života novinarima neposredno prije osamostaljenja Republike Hrvatske, ali i u idućih nekoliko godina.
”Čistka i šikana odvijale su se pod izlikom otklanjanja smrtne prijetnje mladoj državi, a prijetnju se a priori vidjelo u nositeljima pogrešnih imena prezimena, kao i u onima koji nisu htjeli odbaciti novinarsku etiku za račun i političke propagande”, naveo je Đikić na predstavljanju knjige.
Istaknuo je i kako je pravi smisao bio “u namjeri HDZ-ove vlasti da uspostavi političku kontrolu nad medijima” te je na tom planu, postigao ”značajne uspjehe kojima svjedočimo i nakon više od tri desetljeća”. Naveo je pritom da se u ”olovnim” devedesetima najviše etnički motiviranih otkaza dijelilo novinarima tadašnjeg Vjesnika, HRT-a i niza lokalnih medija.
Konkretno, naveo je i kako se u knjizi, između ostaloga, može pročitati kako su i zašto otkazi podijeljeni, između ostalih, Jovanu Hovanu, Ankici Barbir-Mladinović, Tomislavu Jakiću, Heni Erceg, Slavici Lukić, Saši Miloševiću, ali i brojnim drugim novinarima poznatim krajem 80-ih i početkom 90-ih godina.
Tena Perišin je, odgovarajući Hini, ocijenila kako je knjiga iznimno važan doprinos istraživanju razdoblja tijekom 1990-ih, a naročito u rasvjetljavanju što se tada događalo novinarima.
“U knjizi imam poglavlje u kojem sam se bavila isključivo onim što sam sama svjedočila kao mlada novinarka na televiziji. Dakle, ono što sam gledala i vidjela svojim očima i čula svojim ušima. Skupila sam svjedočanstva, a kanim o tome još pisati”, kazala je Perišin.
Publici u Novinarskom domu obratio se i sâm autor, a o knjizi su govorili i Saša Milošević u ime SNV-a kao nakladnika te i istaknuti hrvatski književni urednik i nakladnik Sead Serdarević koji je moderirao razgovor.
