OPATIJA – Profiti naftnih kompanija snažno su porasli, a vidi se to i kod naše Ine, koja vrijedno radi, posebno u ovom razdoblju kada je velika potražnja u Hrvatskoj i cijeloj Europi. Na globalnoj razini to je biznis u kojem su profiti odletjeli na najvišu razinu, a uzrok je velika potražnja za naftnim derivatima, kazao je Ante Žigman, guverner HNB-a, na Savjetovanju ekonomista u Opatiji, a u sklopu izlaganja o inflaciji na koju najviše utječu cijene energenata. Ta se tema provlačila i kasnije tijekom cijelog dana savjetovanja, a kulminirala je na panelu koji se bavio energetskom sutrašnjicom Hrvatske i time hoće li je određivati »tržište, država ili kaos«.

Na tom su panelu naime sudjelovali bivši predsjednik Uprave Ine Davor Štern, koji je bio i ministar gospodarstva, i sadašnji član Uprave Ine Hrvoje Šimović, a rasprava se s cijena prebacila na pitanje vlasništva nad Inom i tko je, kako i zašto prodao Inu, ali i »Bijele noći«. Šimović je na početku govorio o Ininim izvrsnim rezultatima, ostvarena je neto dobit od 303,6 milijuna eura. No, kazao je i da su rafinerijske marže fluidne, pri čemu je sada period visokih marži, a doći će, kazao je, i period niskih marži.

– Od tri segmenta Ininog biznisa, najprofitabilniji je upravo rafinerijski, što do sada nije bio slučaj. Prije pet godina na tom je segmentu bio gubitak. Sigurnost opskrbe i robe je tu, imamo je. No, cijene su tržišne, na njih ne utječemo, kazao je.

Štern je rekao da je »veliki zagovornik etatizacije energetike.«

Interesi MOL-a

– Energetika, kao resurs, mora, isto kao i šume i vode, biti u rukama države, i povratak toga u ruke države otvara pitanje: što s Inom? Nikada neću prežaliti da je Ina prodana, na način na koji je prodana i kako se to razvijalo. Svaka čast Ini na onome što danas radi, ali nemojmo zaboraviti, Ina je kći MOL-a, i sve što se radi u Ini, u skladu je s interesima MOL-a, a ne interesima hrvatske države. Svaka čast gospodinu Šimoviću i ljudima iz Hrvatske koji su u Upravi i Nadzornom odboru Ine, ali oni tamo ne mogu ništa promijeniti. Bio sam jedno vrijeme predsjednik NO-a Ine i znam koja je to nemoć kada imate nekoga ispred sebe tko argumentima koje je dobio na čudan način – ali ih ima – određuje vašu sudbinu, rekao je Štern pa govorio i o zatvaranju rafinerija u Europi. Vratio se potom na ulogu države.

– Ovi sada povrati, ove marže koje su bile nezamislive, to se sve prelijeva u neke druge džepove. Kada bi država našla način da se vrati Rafinerija Rijeka u krilo države, derivati koji izlaze iz hrvatske rafinerije trebali bi biti ono sidro koje bi kočilo inflaciju i ne bi dozvolilo prelijevanje rastućih cijena energenata na sve druge oblike gospodarskog života Hrvatske. Kada govorimo o sidrenju cijena, to ne bi trebalo biti sidrenje cijena na policama, nego sidrenje cijena energije. Kada bi se dakle to dogodilo, onda svi oni koji bi htjeli loviti u mutnom ne bi imali više elemenata da povećavaju svoje cijene jer bi imali fiksne cijene energenata, rekao je Štern.

»Nisam odvjetnik«

Moderator panela Mladen Vedriš tražio je od Šimovića da replicira, nazvavši ga »odvjetnikom Ine«.

– Nisam odvjetnik, ja sam član Uprave, a Ina je dioničko društvo koje kotira na burzi, i uvjeravam vas da svi članovi Uprave jednako štite interese svih dioničara. Uz Upravu, tu je i Nadzorni odbor, i svi, a pogotovo oni koji su imenovani od strane Republike Hrvatske, maksimalno štite interese društva, a time i hrvatskih dioničara, kazao je Šimović pa »vratio lopticu«.

– A sada bih se malo vratio u prošlost, u devedesetima i prije, kada je Ina bila 100 posto u hrvatskom vlasništvu, provodila se upravo politika o kojoj sada govori gospodin Štern, politika sidrenja cijena. Ina je častila populaciju jeftinim gorivom, prije svega dizelom i benzinom, a propustila se tada vjerojatno šansa da se moderniziraju rafinerije, i ostvarili su se veliki gubici koji su na kraju rezultirali čime su rezultirali: prvo jedan strateški partner, manji paket, pa dalje, rekao je Šimović, govoreći naravno o prodaji Ine.

– Tako da, nije da se ne slažem s gospodinom Šternom, oko zatvaranja rafinerija u Europi. Ali, sada je gotovo nemoguće da se dogodi ovo o čemu je govorio. Tržište se liberaliziralo, Ina nije stopostotni opskrbljivač tržišta u maloprodajnoj mreži. Da sad idemo s nižim cijenama, da idemo ispod marži, došlo bi do nestašica, ne bismo imali dovoljno robe ni za sebe. Da prodajemo po cijenama ispod onih na Mediteranu, ne bismo imali goriva ni za sebe. Moramo štititi interese dioničara, a u tržišni model duboko vjerujem, poručio je Šimović.

Tko je prodao?

U raspravu se uključio Stjepan Adanić, predsjednik Uprave Janafa, koji je spomenuo novu kompaniju koja istražuje ugljikovodike u Kazahstanu, a koja bi, kako je rekao, mogla postati stup energetske sigurnosti i svojevrsna supstitucija. Opet se nadovezao Šimović.

– Čestitam na inicijativi. Želimo vam iskreno da nađete naftu, volio bih vidjeti te barele u Hrvatskoj, kazao je.

– Ako ništa ne radimo, nećemo ništa napraviti, odgovorio mu je Adanić. Šimović je potom rekao da Ina i danas proizvodi u Egiptu i Siriji. Štern je potom povukao pitanje »Bijelih noći«.

– Nisam ih ja prodao. Ja bih volio da nam vi kažete zašto su prodavane i što se dešavalo u Ini da je morala u privatizaciju. Dešavali su se gubici, poručio je Šimović.

– Nisam ih ni ja prodavao. Nije istina. Država je ograničila cijenu benzina na 4 kune i 30 lipa gdje je bila tri i pol godine. Bilo je 27 zahtjeva za dizanje cijene i svi su bili odbijeni jer se htjela sačuvati socijalna sigurnost građana i gospodarstva upravo na taj način sidrenja cijene. Nije bilo skoro nikakve inflacije, ponovio je Štern.

Profiti rastu, država
na gubitku

Guverner HNB-a Ante Žigman je kazao i da, dok kompanijama u ovoj branši profit raste, država je, od polovine godine, u gubitku, jer su se kod nas naglo spustile trošarine, gotovo trostruko više nego u EU-u, a iako je PDV kod nas veći, kad se zbroji ono što se gubi na trošarinama i dobije na PDV-u, i dalje je država u tom dijelu u minusu. Uprihoduje se po litri dizela 5 centi manje nego isto vrijeme lani, kazao je Žigman, koji nije sudjelovao na ovom panelu, već je imao zasebno izlaganje.