Nakon povijesnog izbornog uspjeha demokrata, koji su na međuizborima osvojili Senat i ostvarili znatne dobitke u Zastupničkom domu, u Washingtonu se očekuje zaoštravanje političkog sukoba.

Demokrati najavljuju pojačan nadzor nad administracijom Donalda Trumpa i istrage o njezinu radu, a posljedice bi se mogle osjetiti i s druge strane Atlantika – od odnosa prema Ukrajini i NATO-u do cijena energije.

“Angažirajte odvjetnike”, poručio je već u ranim jutarnjim satima u srijedu kongresnik Robert Garcia iz Kalifornije, izgledni budući predsjednik Odbora za nadzor Zastupničkog doma.

Očekuje se da će izborni rezultati otvoriti put istragama o ratu u Iranu, radu FBI-ja i poslovima Trumpove obitelji. Američki politički sukobi mogli bi tako poprimiti razmjere velikih afera iz prošlosti, poput skandala Whitewater i postupka prvog opoziva Billa Clintona, uz dodatne usporedbe s aferom Iran-Contra.

No, kako će se promjena odnosa snaga u Washingtonu odraziti na Europu? Od energetskih cijena do rata u Ukrajini, europski interesi uvelike ovise o odlukama američke administracije. Politico izdvaja pet stvari na koje bi Europa trebala obratiti pozornost.

1. Europa bi mogla osjetiti posljedice Trumpove frustracije

Iskusni promatrači američke politike smatraju da bi se odnosi između Europe i SAD-a mogli dodatno pogoršati. Wolfgang Ischinger, iskusni njemački diplomat i dugogodišnji predsjednik Münchenske sigurnosne konferencije, upozorava da Europu ne čekaju skladniji transatlantski odnosi, nego više sukoba i dodatni Trumpovi zahtjevi.

Getty Images via AFP

Demokrati će dobiti više mogućnosti za osporavanje Trumpovih odluka kroz proračunske procedure, oštrija saslušanja i istrage. Vjerojatno će nastojati i postaviti strože uvjete za zakone koje želi donijeti Bijela kuća.

Ipak, američki predsjednik ima znatne ustavne ovlasti u vanjskoj politici, diplomaciji, nacionalnoj sigurnosti i trgovinskoj politici. Trump je pritom već pokazao spremnost da ih proširuje korištenjem predsjedničkih uredbi i novih, pravno spornih načina za zaobilaženje Kongresa.

„On zapovijeda vojskom, kontrolira carine i trgovinske sporazume te ima golemu javnu pozornicu. Čak i ako demokrati preuzmu oba doma Kongresa, on može staviti veto na zakone”, rekao je za Politico Phil Gordon, bivši savjetnik za nacionalnu sigurnost bivše potpredsjednice Kamale Harris.

Zato se očekuje nastavak sukoba. Trump bi mogao pokušati pokazati da i dalje ima glavnu riječ, a za to će više prostora imati na međunarodnoj sceni. Europa je već dugo na meti njegovih kritika, ali i utjecajnih pristaša pokreta MAGA.

Za ostvarenje takvih ciljeva, upozorava se, ostale su im još samo dvije godine do sljedećih velikih političkih prekretnica.

2. Ukrajina bi mogla dobiti predah

Većina vodećih demokrata dosljedno je podupirala slanje pomoći Ukrajini, predstavljajući je kao obranu globalne demokracije i međunarodnog prava, ali i kao pitanje američke nacionalne sigurnosti.

Demokrati bi sada mogli stvoriti uvjete za povećanje pomoći Kijevu. Ipak, ne treba očekivati da će Ukrajina odmah dobiti spasonosnu pomoć, upozorava Bronwen Maddox, direktorica britanskog istraživačkog instituta Chatham House. Čak i ako demokrati odluče početi slati Ukrajini više pomoći, uključujući novac, za provedbu takvih odluka bit će potrebni mjeseci, a možda i godine, rekla je.

Ukrajini je, međutim, pomoć potrebna odmah, osobito projektili za sustave Patriot kojima se brani od ruskih zračnih napada, kako bi prebrodila zimu pod nastavkom ruskog bombardiranja.

3. Trump bi mogao postići mir s Rusijom pod njezinim uvjetima

Trump se predstavlja kao predsjednik mira i često tvrdi da je okončao osam međunarodnih sukoba. Ranije je govorio da je upravo rat u Ukrajini trebao biti najlakši za okončanje, a sve češće za izostanak dogovora krivi ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.

Bivši američki diplomat Kurt Volker smatra da bi Trump mogao zanemariti protivljenje Kijeva i europskih saveznika te početi ukidati sankcije Rusiji i sklapati poslovne sporazume s Moskvom.

Getty Images via AFP

“Mogu ga zamisliti kako to čini jednostrano, nalažući američkom Ministarstvu financija da ne provodi sankcije i pokušavajući dogovoriti nove energetske poslove s Rusijom. S Putinom je već razgovarao o povratku velikih američkih kompanija u Rusiju”, rekao je Volker.

Kad je riječ o NATO-u i mogućem povlačenju američkih snaga iz Europe, Volker ipak smatra da bi Trumpove prijetnje mogle ostati uglavnom na riječima.

Prema njegovu mišljenju, znatnije promjene u američkom članstvu u NATO-u ili rasporedu snaga u Europi nisu izgledne jer Trump za takve poteze nema potporu ni među demokratima ni među republikancima, u Kongresu ili medijima.

4. Pad cijena energije nije zajamčen

Hoće li cijene energije naglo pasti? Ne treba se na to kladiti, upozorava Politico.

Cijene nafte u ponedjeljak su zabilježile najveći dnevni pad od kolovoza, no cijena barela Brenta, jedne od ključnih referentnih vrsta nafte na svjetskom tržištu, i dalje se kretala oko 108 dolara.

Ako Trump ne postigne mirovni dogovor s Teheranom kojim bi se ponovno otvorio Hormuški tjesnac, energetski šok koji podiže cijene električne energije u Europi i dodatno povećava troškove života mogao bi se nastaviti. To bi moglo utjecati i na europsku politiku.

Izvršni direktor Ryanaira Michael O’Leary upozorio je da bi zrakoplovna industrija, ne bude li dogovora, već u ožujku ili travnju sljedeće godine mogla biti suočena s ozbiljnom krizom.

Trump pritom nema mnogo dobrih mogućnosti u vezi s Iranom: mogao bi obnoviti vojne operacije u nadi da će se iranske vlasti povući ili da će se teokratski režim urušiti, mogao bi sam odustati od daljnjeg sukoba ili se povući i prepustiti drugima, odnosno Europljanima i azijskim državama, da riješe problem.

Nastavak vojnih operacija i dodatni rast cijena energije bili bi vrlo nepopularni u SAD-u, no politička šteta na izborima već je učinjena, navodi Politico.

5. Washington bi mogao biti toliko zaokupljen sukobima da neće imati vremena za ostatak svijeta

Postoji i mogućnost da se SAD toliko zaokupi političkim obračunima u Washingtonu da ni Trump ni demokrati neće imati dovoljno vremena za druge teme, uključujući vanjsku politiku. Bivša potpredsjednica Kamala Harris prošlog je mjeseca u jednom podcastu upozorila demokrate da ne bi trebali ponovno pokretati postupak opoziva Trumpa, ocijenivši da to “nije dobra ideja”.

Rahm Emanuel, bivši gradonačelnik Chicaga, pozvao je stranačke kolege da izbjegnu međusobno političko prepucavanje i usmjere zakonodavne prioritete na priuštivost života, povećanje savezne minimalne plaće i donošenje novih etičkih pravila za sve tri grane vlasti.

Unatoč takvim pozivima, Washington je rijetko uspijevao izbjeći žestoke političke sukobe. John F. Harris iz Politica predviđa da bi politički obračuni mogli zahvatiti sve razine, a neki od najvećih sukoba mogli bi se voditi unutar samih stranaka. Obje velike američke stranke, smatra, suočavaju se s važnim odlukama o tome kako se predstaviti biračima u političkom razdoblju koje će uslijediti nakon Trumpa.