Europski saveznici u NATO-u strahuju da bi američki predsjednik Donald Trump nakon mogućeg izbornog poraza republikanaca mogao dodatno zaoštriti odnose sa Savezom, uključujući povlačenje tisuća američkih vojnika iz Europe. Prema procjenama europskih diplomata, Trump bi ograničenja na unutarnjopolitičkom planu mogao pokušati nadoknaditi agresivnijim potezima u vanjskoj politici, gdje ima više prostora za djelovanje.

Kako piše POLITICO, pozivajući se na razgovore s pet diplomata NATO-a koji su željeli ostati anonimni, europske članice Saveza pripremaju se i za najnepovoljniji scenarij nakon američkih izbora za Kongres.

Američki demokrati smatraju se favoritima za osvajanje većine u Zastupničkom domu, a postoji mogućnost da preuzmu i Senat. Istodobno je Trumpova osobna popularnost pala na najnižu razinu otkako se bilježe njegova odobravanja među biračima.

U takvim okolnostima europski saveznici strahuju da bi predsjednik, suočen s ograničenjima u domaćoj politici, mogao pokušati učvrstiti svoj politički nasljeđe potezima na međunarodnoj sceni.

“Kod predsjednika koji ulaze u završno razdoblje mandata obično dolazi do kombinacije iskazivanja frustracija i avanturizma u vanjskoj politici”, rekao je jedan visoki europski obrambeni dužnosnik. Napadi na NATO, dodao je, “dosljedan su dio Trumpova pogleda na svijet”.

U fokusu povlačenje američkih vojnika iz Europe

Jedna od najvećih zabrinutosti odnosi se na najavljenu reviziju rasporeda američkih snaga u Europi, koja bi trebala biti dovršena do prosinca. Troje diplomata smatra da bi Trump, ako ga Kongres ograniči u provedbi domaće politike, mogao znatno proširiti planirano povlačenje vojnika kako bi pridobio potporu svojeg pokreta MAGA.

Prema riječima Oane Lungescu, bivše dužnosnice NATO-a i ugledne suradnice britanskog instituta Royal United Services Institute, Trump bi mogao i nastavak američke vojne prisutnosti u Europi uvjetovati prihvaćanjem mirovnog sporazuma za Ukrajinu koji podupiru Sjedinjene Države.

“Postoji opasnost da se sve te stvari – revizija rasporeda američkih snaga, Ukrajina i europski sigurnosni poredak – nekako tretiraju kao dio mnogo šireg dogovora s Putinom”, upozorila je Lungescu, dodajući da bi takav razvoj događaja stvorio vrlo opasnu situaciju za europsku sigurnost.

Diplomati upozoravaju i na mogućnost smanjenja američkih uplata u zajednički proračun NATO-a, ograničavanja programa PURL, kojim se nabavlja američko oružje za Ukrajinu, te daljnjeg produbljivanja odnosa Washingtona i Moskve.

Europa bi teško nadomjestila dio američkih vojnih kapaciteta

Posljedice eventualnog većeg povlačenja američkih snaga ne bi se odnosile samo na broj vojnika. Jennifer Kavanagh, viša suradnica istraživačkog instituta Defense Priorities, upozorava da bi europskim saveznicima posebno teško bilo nadomjestiti određene američke vojne kapacitete.

Riječ je, među ostalim, o sustavima elektroničkog ratovanja i protuzračne obrane, obavještajnoj potpori i izviđanju, zračnom dopunjavanju goriva te pojedinim logističkim kapacitetima.

Američki zakoni trenutačno propisuju minimalnu razinu od 76.000 američkih vojnika u Europi. Međutim, Kavanagh upozorava da nije sigurno bi li takva zakonska ograničenja izdržala pravnu provjeru te podsjeća da je Trumpova administracija i ranije ignorirala pojedine smjernice Kongresa o trošenju proračunskog novca.

Teoretski bi demokratska većina u oba doma Kongresa mogla ograničiti predsjednikovu slobodu djelovanja i u pitanjima vanjske i obrambene politike.
Moguće promjene i u Pentagonu

Eventualni veći izborni poraz republikanaca mogao bi donijeti i promjene u američkom Ministarstvu obrane, što bi utjecalo na planove koji se trenutačno pripremaju.

Ministar obrane Pete Hegseth postao je predmet kritika u Kongresu zbog odbijanja da zastupnicima i senatorima, posebno demokratima, redovito podnosi izvješća o proračunu i vojnim operacijama.

Zbog toga se sve češće spominje mogućnost njegova odlaska u slučaju teškog izbornog poraza Trumpove stranke. Demokratska većina mogla bi pokrenuti istrage o njegovoj odluci da bez obrazloženja smijeni desetke generala i admirala, kao i o tijeku rata s Iranom koji se, prema ocjenama iznesenima u tekstu, ne odvija prema očekivanjima.

Takve istrage i saslušanja mogle bi znatno ograničiti djelovanje Hegsetha i njegova tima te izazvati neugodnosti za administraciju. Njegov eventualni odlazak i promjena na čelu Pentagona mogli bi odgoditi odluke o povlačenju američkih vojnika iz Europe za nekoliko tjedana ili mjeseci.

Dio saveznika ne vjeruje u najcrnji scenarij

Ipak, nisu svi europski dužnosnici jednako zabrinuti zbog mogućnosti da Trump dodatno oslabi NATO.

Crnogorski ministar obrane Dragan Krapović rekao je za POLITICO da se već dulje vrijeme nagađa o mogućem američkom izlasku iz Saveza, ali da se to dosad nije dogodilo.

“Kongres je taj koji donosi odluku, konačnu odluku o smanjenju broja vojnika u Europi”, rekao je Krapović.

Jedan od diplomata NATO-a upozorio je, međutim, da je teško predviđati poteze američkog predsjednika na temelju uobičajenih političkih obrazaca.

“Da biste mogli donositi pretpostavke s velikom vjerojatnošću uspjeha, potreban vam je predmet proučavanja koji donosi racionalne odluke. Mislim da s aktualnim američkim predsjednikom nismo u takvoj situaciji”, rekao je.

Iz Bijele kuće odbacuju tvrdnje da Trump šteti NATO-u. Pomoćnica glasnogovornice Bijele kuće Olivia Wales izjavila je za POLITICO da je Trump za Savez učinio više nego bilo tko drugi. Kao primjere navela je dogovor saveznika o povećanju izdvajanja za obranu na pet posto BDP-a do 2035. godine, jačanje američke vojne prisutnosti na Grenlandu te njegove napore za okončanje ruskog rata protiv Ukrajine.

Zabrinutost

Istodobno je naglasila da Trump i dalje smatra kako su saveznici iz NATO-a trebali podržati Sjedinjene Države u ratu s Iranom.

“Predsjednik se nikada neće pomiriti s postupnim propadanjem Zapada i nastavit će bez isprika promicati naše interese u zemlji i inozemstvu”, poručila je Wales.

Zabrinutost europskih saveznika dodatno je pojačana nakon što su Sjedinjene Države prekinule satelitske usluge Starlinka za Ukrajinu te nakon novog približavanja Trumpa i ruskog predsjednika Vladimira Putina uoči izbora.

U međuvremenu Rusija pojačava sabotažne aktivnosti i takozvano hibridno ratovanje diljem Europe, zbog čega bi dodatno zaoštravanje odnosa unutar NATO-a moglo imati ozbiljne posljedice za europsku sigurnost.