„Zakon ne vrijedi manje kad je investicija veća. Pravila o procjeni utjecaja na okoliš ista su u Hrvatskoj i u cijeloj Europskoj uniji, za deset eura i za deset milijuna“, ističu iz Inicijative
povezane vijesti
Zadnjih dana zaoštrava se retorika na relaciji Građanska inicijativa „Gospić je naš dom“ i gradonačelnika Darka Milinovića. Inicijativa je reagirala na izjave investitora tvornice litija Aleksandra Devčića, koji je za Jutarnji list poručio da je prilikom izgradnje tvornice za preradu litija u Gospiću postupao u skladu sa zakonom te najavio tužbu ako građevinska dozvola bude poništena. Iz inicijative odgovaraju da visina ulaganja ne može biti važnija od zakonitosti dozvole te iznose niz tvrdnji o dokumentaciji na temelju koje je odobrena izgradnja postrojenja.
Povod je reakcija na tekst Jutarnjeg lista prema kojem su konzultacije Grada Gospića i nadležnih ministarstava o mogućem poništenju građevinske dozvole u završnoj fazi. Gradonačelnik Milinović potvrdio je da razgovori traju, ali nije želio unaprijed govoriti o konačnoj odluci. Investitor Devčić, koji tvrdi da je u projekt uložio više od deset milijuna eura, najavio je mogućnost tužbe protiv države. Iz Inicijative smatraju da se pritom zanemaruje ključno pitanje, odnosno kako je građevinska dozvola uopće izdana bez prethodne provedbe cjelovite procjene utjecaja na okoliš.
Prema njihovim navodima, investitor je još 2023. godine Ministarstvu uputio prvi zahtjev za mišljenje o potrebi izrade studije utjecaja na okoliš. U tom je dokumentu, tvrde, zahvat bio izričito opisan kao tvornica za preradu litija, odnosno postrojenje kemijske industrije. Odgovor Ministarstva tada je bio da je potrebno provesti odgovarajući postupak procjene utjecaja na okoliš. Inicijativa tvrdi da je sljedeće godine dokumentacija izmijenjena, a zahvat opisan kao „poslovna građevina s pogonom za preradu“. Pritom se, navode, iz naziva i opisa izgubila činjenica da je konačni proizvod postrojenja litijev hidroksid, kemikalija koja se proizvodi preradom litijeva karbonata. „Iz naziva je nestalo ono što tvornica proizvodi, litijev hidroksid, temeljna anorganska kemikalija. Ostalo je samo ono što prerađuje i to pod imenom koje zvuči bezazleno – prerada litijeve soli“, poručuju iz Inicijative.
Nedugo nakon što je gradonačelnik Milinović poručio građanima kako po tom pitanju „mogu mirno spavati“, na zadnjo facebook objavi se pojadao da bi na ovaj način Gospić mogao „upasti u dužničćko ropstvo“. Iz Inicijative smatraj da je takva promjena opisa zahvata bila važna za njegovu pravnu klasifikaciju i postupak izdavanja potrebnih odobrenja. Prema njihovu tumačenju, dokumentacija je morala biti razmatrana u okviru propisa koji se odnose na kemijsku industriju, a ne kao jednostavniji proizvodni zahvat. Slučaj je u međuvremenu doživio značajan administrativni preokret. Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije 27. veljače 2026. poništilo ranije akte iz travnja 2024. kojima je postupak bio obustavljen te predmet vratilo na ponovno postupanje.
U novom rješenju od 31. srpnja 2026. Ministarstvo je utvrdilo da je za pogon u Gospiću potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš. Potvrdila je to nedavno i ministrica zaštite okoliša Marija Vučković koja je za N1 potvrdila da je Ministarstvo prilikom preispitivanja ranijeg postupka utvrdilo pogrešnu pravnu kvalifikaciju zahvata. Naglasila je da je Ministarstvo bilo dužno ispraviti takvu pogrešku, neovisno o činjenici da je investicija u međuvremenu već bila u fazi izgradnje. Pojasnila je i da o sudbini građevinske dozvole odlučuje tijelo nadležno za njezino izdavanje.
Iz inicijative posebno upozoravaju na sadržaj elaborata zaštite okoliša koji je korišten u postupku. Tvrde da su pojedina poglavlja o utjecaju na vode, gospodarenju otpadom i mogućim nesrećama preuzeta iz dokumentacije za autocestovni čvor kod Petrinje. Prema njihovim riječima, u dokumentaciji koja se odnosi na kemijsko postrojenje u Gospiću analizirana su vodna tijela Posavine, umjesto hidrogeoloških obilježja ličkog krškog područja. Takve su nedostatke, navode, detaljno dokumentirali u stručnom mišljenju na 36 stranica koje su dostavili Ministarstvu. Inicijativa iznosi i novu primjedbu na radove u krugu tvornice. Tvrde da je investitor izgradio spremnik za ukapljeni naftni plin koji nije obuhvaćen postojećom građevinskom dozvolom. Navode da je Grad Gospić potvrdio kako je upoznat s tom problematikom, ali da javnosti nije objašnjeno koje su mjere nadležna tijela poduzela. Te tvrdnje o gradnji mimo dozvole zasad predstavljaju navode inicijative, a eventualne nepravilnosti trebaju utvrditi nadležna tijela.
Osvrnuli su se i na Devčićevo upozorenje da je uložio više od deset milijuna eura te da bi poništenje dozvole moglo izazvati višemilijunski odštetni zahtjev.
„Zakon ne vrijedi manje kad je investicija veća. Pravila o procjeni utjecaja na okoliš ista su u Hrvatskoj i u cijeloj Europskoj uniji, za deset eura i za deset milijuna“, ističu iz Inicijative. Podsjećaju i na sjednicu Gradskog vijeća Gospića iz veljače 2024. godine, na kojoj je, prema njihovim navodima, predstavnik investitora Vlado Devčić govorio o potrebi izrade studije utjecaja na okoliš i rizicima koje investitor preuzima ako se potrebne dozvole ne ishode.
