Predsjedništvo stranke

Izbori za predsjednika SDP-a 12. ožujka: Komadina ide na Milanovića i traži aboliciju za Linića

Tihana Tomičić

Snimio Nenad REBERŠAK

Snimio Nenad REBERŠAK

SDP mora imati lijevi smjer, a ne liberalni. SDP mora biti decentraliziran i demokratski, bez autokrata i makijavelizma, kazao je Zlatko Komadina. Zoran Milanović, pak, kaže da je SDP danas »itekako integrativna stranka«



ZAGREB Današnje Predsjedništvo SDP-a riješilo je sve dileme: Glavni odbor SDP-a održat će se 23. siječnja, izbori za predsjedenika stranke 12. ožujka, a konvencija na kojoj će se birati ostala tijela 2. travnja.


Nakon sjednice, koja je trajala jedva dvadesetak minuta, potpredsjednik stranke Zlatko Komadina objavio je kandidaturu za šefa stranke, uz podršku drugog potpredsjednika Rajka Ostojića i šefa zagrebačkog SDP-a Davora Bernardića, a aktualni šef stranke Zoran Milanović uvjeren je da može ostati i dalje na čelu stranke jer je kao premijer imao rezultate, a stranku smatra modernom socijaldemokratskom strankom europskog tipa, u kojoj liberalizam znači slobodarstvo i otvorenost, a nema negativnu konotaciju liberalne ekonomije.


Rijeka – luka  SDP-a


Ono što je najveća novost kod Komadinine kandidature jest njegov stav da za ljude koji su bili isključeni iz stranke, poput Slavka Linića ili Aleksandre Kolarić, treba biti proglašena »abolicija« jer SDP treba okupljati, a ne rastjerivati, kako je kazao.




– Potvrđujem najavu svoje kandidature, koja će biti službena nakon što Glavni odbor raspiše izbore – rekao je Komadina, koji se bori za novi, snažniji i bolji, te lijeviji SDP, kako kaže.


Na presici koju je ujutro, uoči sjednice Predsjedništva, održao u Rijeci Komadina je rekao, a kasije je to i ponovio: »Važno je tko je kapetan broda, ne zbog tog kapetana, nego radi smjera, sadržaja i načina kako brod plovi. Rijeka je glavna SDP-ovska luka već 25 godina, rekao je Komadina.


– SDP mora imati lijevi smjer, a ne liberalni. SDP mora biti decentraliziran i demokratski, bez autokrata i makijavelizma. SDP se treba mijenjati, biti bolji i jači. Ovaj SDP gubi povjerenje i treba mu novi smjer, dodao je Komadina. Na upit znači li to da je Milanović autokrat, rekao je: »Apsolutno«.


Izrijekom je ustvrdio da smatra da se Glavni odbor ne bi trebao sastajati prije sjednice Sabora, kao i da mu je nepojmljivo da sadašnji vrh SDP-a baca koplje u trnje, sazivajući tu sjednicu prije saborske na kojoj će se tek izabrati nova vlada.


– Ako se netko želi boriti protiv HDZ-a, neka to čini u Saboru, a ne unutar stranke i na Ibleru, poručio je Zoranu Milanoviću.


Rekao je i da se zalaže za participaciju članstva u kreiranju izbornih lista, te da se pravilo »jedan član-jedan glas« koristi na svim razinama izbora u stranci.


– Ako SDP bude demokratski iznutra, tada će biti i Hrvatska. Moj credo je: SDP to nisam ja, to smo mi, zaključio je.


Županija je »ljubav«


Na pitanje čiju podršku očekuje, Komadina rekao je da očekuje podršku i mladih i žena i sredovječnih muškaraca, kako se na kraju našalio.


Novinari su pitali i tko je kriv što SDP nije došao u priliku formirati izvršnu vlast: »Možemo razglabati o tome koliko hoćemo, ali za to je bila potrebna većina od 76 postpisa. Ja sam stalno tumačio da smo igrali neriješeno, ali evo demantirala me stvarnost i sad mogu reći – naša koalicija osvojila je 20 mandata manje nego prije, HDZ je pak osvojio 15 mandata više, a Most čak 19 mandata. Pitam se odakle tih 19 mandata?, rekao je.


– Na stranačkim tijelima moramo pogledati jedni druge u oči i vidjeti može li ovako dalje. Ja mislim da stvari trebamo mijenjati, ja želim biti predsjednik i na tome raditi, rekao je Komadina, koji je protiv »estradizacije« ove kampanje. Rekao je također da misli da bi bila ova ista dva kandidata, on i Milanović, i da je SDP uspio osvojiti vlast, a intuicija mu govori, kako kaže, da drugih protukandidata neće biti, što znači da je očito dogovorio podršku svih nezadovoljnika u stranci.


Na pitanje hoće li dati ostavku na mjesto župana ako bude predsjednik SDP-a, Komadina je rekao: »O tom, potom. Županija je moja ljubav, ali vidjet ćemo«.


Nakon Predsjedništva, pred novinare su izašli zajedno i Ostojić i Bernardić, koji su uputili i najžešću kritiku Milanoviću.


– Nažalost, danas nismo čuli nikakvo izvješće o izborima, što je upravo nevjerojatna činjenica. A rezultat izbora za nas je takav da smo uspjeli dovesti HDZ na vlast na oba brijega, i na Pantovčak i u Banske dvore. To je rezultat našeg rada u ove četiri godine. Nažalost, i bez analize i excel tablica, to nam je svima kristalno jasno, rekao je Rajko Ostojić. Naravno, bilo je i dobrih strana, ali predstoji nam suočavanje s greškama. Moramo jasno reći nastavljamo li tim putem ili idemo s promjenama, dodao je.


Okupljanje ljevice


Pametni ljudi, organizacije, a pogotovo političke stranke, uče iz svojih pogrešaka, pobjeda i poraza, a mi ove izbore ipak jesmo izgubili – dobili smo 30 posto mandata manje, i izgubili 150.000 glasova, rekao je pak Davor Bernardić. O Komadini je rekao da je »čovjek terena, čovjek baze, koji je pobjeđivao na svim lokalnim i stranačkim izborima, te da će iz baze i donijeti promjene SDP-u«.


– Naš cilj mora biti povratak SDP-a na vlast u najbržem mogućem roku – rekao je Bernardić. Dodao je i da u SDP-u mora biti mjesta za sve, te da politika »ili mi, ili oni«, nje politika SDP-a. Moramo okupiti cijelu ljevicu, poručili su Ostojić i Bernardić.


Zoran Milanović, pak, krenuo je u kampanju porukom da je upravo on najbolja brana HDZ-u.


– Nisam čuo da me Komadina optužio da sam autokrat, to nama na sjednici nije rekao. Ja njega ni za što ne optužujem, rekao je. Misli da je on u osam godina maksimalno demokratizirao stranku, upravo izborima po modelu jedan član-jedan glas, protiv kojih su mnogi bili. »U SDP-u bira narod«, rekao je Milanović. Na optužbe da članstvo ne participira dovoljno u donošenju odluka, tvrdi da je članstvo itekako uključeno, ali da SDP više nije komitetska stranka, to nije SK, »ni ja nisam komunist«, rekao je. »Komunisti su i dalje u HDZ-u svi«, ironično je zaključio.


– Nakon ovih izbora, mi smo po rezultatu jedna od zadnjih jakih socijaldemokratskih stranaka u srednjoj i istočnoj Europi. Prolaze Orbani i žice, a u Hrvatskoj je socijaldemokracija i dalje relativno najjača. Mi smo moderna europska ljevica, razvijamo slobodarstvo, liberalizam socijalnog tipa kojim se borimo protiv zatucanih političkih protivnika iz HDZ-a. Ja sam veći socijaldemokrat od drugih, uz to sam još uvijek mlad i imam državničko iskustvo, a imam i energiju, gard, drskost i stav, rekao je Milanović, koji se zalaže i za sučeljavanje u internoj kampanji jer javnost ima pravo vidjeti što se zbiva u SDP-u.


Dijeljenje lekcija


Nabrojao je lijeve poteze svoje vlade: borbu s bankama, za radničku klasu, ali ne starog tipa, te za manjine i siromašne.



Zoran Milanović misli da bi upravo HDZ-u na čelu SDP-a odgovarao netko tko bi šutio i smješkao im se, dok oni okupljaju proustaške saveznike.– Neću dati gušta HDZ-u, proganjat ću ih, njima ne odgovara da ja budem predsjednik SDP-a jer, osim u SDP-u, svugdje drugdje se predsjednici biraju spletkama, a samo kod nas demokratski i izravno, zaključio je Milanović, koji je očito također krenuo u kampanju.


Zahvalio se ljudima s kojima je četiri godine surađivao.


– Uz mene su bili ljudi izloženi plinskim bocama, čekićima, nasilju, ja im zahvaljujem što su bili uz mene. Većina ljudi jako dobro zna tko su ti ljudi, to su ljudi koji su imali srca i morala, za razliku od onih koji nisu snažnog srca i snažnog morala, rekao je. Optužio je neke da su stranci okrenuli leđa kad je SDP bio na 17 posto, »a ja sam stalno ovdje«, rekao je. Nekima je ispod časti biti u članstvu SDP-a, a dijele nam lekcije, rekao je, aludirajući na Gvozdena Flegu.


Na pitanje o aboliciji koju Komadina najavljuje, rekao je da je zadnja kampanja pokazala energiju, strast, jedinstvo, koje najbolje govori o tome da je stranka itekako integrativna.


Milanović kaže da je zabrinut za Hrvatsku, jer se u kombinaciji HDZ-Most odvija jedan eksperiment dosad neviđen. Za zapadne sam vrijednosti, ne za Bliski istok, rekao je Milanović.


Iako se mislilo da će biti svađe oko sjednice Glavnog odbora, postignut je kompromis: sjednica će biti 23. siječnja, a na taj prijedlog Josip Leko nije ni mogao reagirati, jer ga  na sjednici nije bilo.