Sumnjivi telefonski pozivi, lažne poruke koje izgledaju kao da stižu od banke i internetski oglasi iza kojih se kriju prevaranti, postali su dio digitalne svakodnevice. Iako građani sve češće čuju upozorenja o online prijevarama, nije uvijek jednostavno prepoznati pokušaj prevare, a još je manje jasno što učiniti kada šteta već nastane.

U našoj anketi građane smo pitali jesu li se susreli s internetskim prijevarama, kako se štite i znaju li kome se obratiti u slučaju da postanu žrtve. Njihovi odgovori pokazuju da oprez postoji, ali i da dio građana nije siguran kome prijaviti prijevaru i kakve korake poduzeti.

View this post on Instagram

A post shared by Novi list (@novi.list.hr)

Adnan Rizvić kaže da izbjegava komunikaciju s nepoznatim pošiljateljima od kojih ne očekuje poslovni kontakt. Smatra da građani, osobito stariji, znaju biti nedovoljno informirani o opasnostima na internetu.

“Ne vjerujte ništa internetu, budite kao ja, stari čovjek, osobno idete u banku, idete u firmu koja je tamo i tamo se informirate“, poručuje Rizvić, koji dosad, kako kaže, nije imao problema s online prijevarama. Upozorava da prevaranti znaju biti vrlo uvjerljivi te da mogu iskoristiti nečije neiskustvo ili povjerenje.

Foto: iStock

Iskustvo s prijevarom: “Da se sami ne pobrinete, ne bi bilo ništa“

Među sugovornicima su Mirjana i Boris Mamilović koji su ispričali da su se susreli s prijevarom povezanom s internetskim oglasom. Prema njihovim riječima, slučaj su pokušali riješiti prijavom, ali nisu bili zadovoljni postupanjem nadležnih.

Tvrde da je do pomaka došlo tek nakon što se Mirjana sama intenzivnije angažirala i podnijela kaznenu prijavu protiv nepoznate osobe. Mamilović smatra da bez njezina angažmana slučaj ne bi bio riješen. Njihovo iskustvo pokazuje koliko žrtvama, uz financijsku štetu i osjećaj da su izigrane, može biti frustrirajuće i samo snalaženje u postupku prijave.

S druge strane, dio građana kaže da se zasad nije susreo s prijevarama, ali da pokušava biti oprezan. Andrea, primjerice, navodi da pomaže starijim roditeljima pri plaćanju računa i drugim digitalnim obvezama. Iako dosad nisu imali konkretno iskustvo s prijevarom, povremeno se pojavljuju nejasnoće i problemi povezani s računima i naplatama.

Ipak, kada smo ih pitali znaju li kome se obratiti ako budu prevareni, odgovori su bili nesigurni. Vesna nije znala kome bi prijavila takav slučaj, a ni drugi sugovornici nisu uvijek bili sigurni je li prvi korak obraćanje policiji ili nekoj drugoj službi.

Foto: iStock

Kako prepoznati prijevaru i što učiniti?

Hrvatska udruga banaka upozorava da phishing, odnosno “pecanje“ osobnih i financijskih podataka, može stići e-poštom, SMS-om ili drugim porukama koje izgledaju kao da ih šalje banka ili neka druga poznata institucija. Prevaranti pokušavaju navesti građane da kliknu na poveznicu, otvore privitak ili upišu podatke na lažnoj internetskoj stranici.

Posebno treba biti oprezan s porukama koje zahtijevaju hitnu reakciju, primjerice, upozoravaju da je račun blokiran ili traže ponovnu aktivaciju kartice. Lažna poruka može izgledati vrlo uvjerljivo, a naziv pošiljatelja i izgled stranice ne jamče da je riječ o legitimnoj komunikaciji.

HUB savjetuje da građani nikada ne dijele PIN, lozinke, jednokratne kodove za prijavu ili autorizaciju transakcija. Ako poruka navodno dolazi iz banke, identitet pošiljatelja treba provjeriti putem službenih kontakata banke, a ne klikom na poveznicu iz poruke, jer banka neće tražiti da joj se povjerljivi sigurnosni podaci dostavljaju e-poštom ili telefonom.

Ako građanin posumnja da je prevaren i otkrio je podatke za pristup računu ili kartici, važno je odmah kontaktirati svoju banku. Sumnju na kazneno djelo treba prijaviti policiji, osobno u najbližoj policijskoj postaji ili pozivom na broj 192. MUP navodi i mogućnost prijave putem e-pošte na adresu [email protected]. Pritom je važno sačuvati poruke, e-poštu i druge dokaze povezane sa slučajem.

Online prijevare mogu pogoditi ljude različite dobi i razine digitalnog iskustva. Zato je, uz oprez pri otvaranju poruka i dijeljenju podataka, važno znati i kako reagirati kada nešto pođe po zlu. Jer prevaranti računaju na brzopletost, strah i povjerenje – a pravodobna provjera može spriječiti da sumnjiva poruka postane stvarni financijski gubitak.

*Članak nastao u suradnji s Hrvatskom udrugom banaka.