Christine Lagarde, predsjednica Europske središnje banke, jučer je objavila da odlazi s pozicije u ECB-u već u veljači iduće godine, devet mjeseci prije isteka mandata u listopadu 2027. Jučer je održana i sjednica Upravnog vijeća ECB-a, te konferencija za medije odmah iza sjednice, kako to i inače biva, na kojoj je obznanjeno da sve tri ključne stope ovaj put ostaju nepromijenjene, unatoč povećanim rizicima za inflaciju i rast. Iako je Lagarde prednost davala pitanjima na temu ekonomije i monetarne politike, jer – još uvijek je guvernerka, medije je zanimalo samo jedno: zašto odlazi, pogotovo u ovako delikatnoj situaciji za gospodarstvo. Inflacija raste, rast je prigušen, neizvjesnost je velika. Sudeći prema njenom odgovoru, očito je procijenila da bi kao neovisna mogla biti korisnija nego da ostane u ECB-u.

– Nikad nije dobro vrijeme za otići, ali odlazim prije kraja svog mandata, jer želim slobodu govora, slobodu izražavanja i slobodu da se angažiram na stvarima koje nisu povezane s monetarnom politikom. Mi u ECB-u, kao što znate, imamo obavezu biti neutralni. Komentiramo situaciju s fokusom na monetarnu politiku. To je cijena koju plaćamo za neovisnost. Sada, u vezi s odnosima u Europi, ali ne samo Europi nego i globalno, mislim da moj glas, moje djelovanje, može pomoći principima koji su u suglasju s onim što osjećam. Ne mislim da mogu ostati neutralna, niti se ugodno osjećati u toj neutralnosti, u sadašnjim vremenima. Interesira me istina, a vidim da se narušava, da joj se proturječi i da je se iskrivljava, poručila je Lagarde, ne precizirajući na što točno misli. Kaže da osjeća da mora govoriti, a hoće li ljudi to poslušati ili ne, to je, kaže, druga stvar.

ECB kao stijena

– Ne brinite, ja ću biti zamijenjena, ali ECB će nastaviti normalno raditi. Proces imenovanja zamjenika već je započeo, ima puno izvrsnih kandidata – i boljih od mene. Ne brinite se za kontinuitet posla, niti toga da će se odluke donositi u »limbu«. To se apsolutno neće dogoditi. Institucija je jaka, čvrsta kao stijena, poručila je Lagarde. S njom je na presici, kao i inače, bio zamjenik Boris Vujčić. Njena odluka, koja je jučer objavljena, nije naime bila ni posve neočekivana, jer se već mjesecima spekulira da će otići ranije, i to prije izbora u Francuskoj, navodno kako bi se omogućilo sadašnjem predsjedniku Emmanuelu Macronu, koji je na odlasku, da utječe na izbor njenog nasljednika. Macron sigurno odlazi na izborima u svibnju, jer se više ne može kandidirati, a po anketama u Francuskoj vodi tvrda desnica. Jačaju pritom i antieuropski i euroskeptični pokreti, pa sve to treba promatrati i iz tog kuta. ECB je još ranije jučer objavio da je Lagarde obavijestila Upravni odbor i predsjednika Europskog vijeća Antónia Costu da će s dužnosti odstupiti 7. veljače 2027. Njenog će nasljednika imenovati Europsko vijeće, prema postupku iz Ugovora o funkcioniranju EU-a. Costa je potvrdio da procedura počinje odmah. Lagarde je na čelu ECB-a od 2019., tada je naslijedila Maria Draghija, a došla je tada s pozicije šefice MMF-a. Još prije toga sjećamo je se na funkciji ministrice u francuskoj vladi. Ugledna francuska političarka i pravnica, uživa ugled stručne, odmjerene i karizmatične predsjednice središnje banke, a velikim je dijelom upravo ona utjecala na to da njen zamjenik postane naš bivši guverner Boris Vujčić. Njegov je osmogodišnji mandat započeo lani u lipnju. Iako je teoretski moguće da je on naslijedi, to je ipak slabo izgledan scenarij.

Favoriti Knot i Cos

Ankete i dalje najviše šanse daju nizozemskom guverneru Klaasu Knotu i bivšem španjolskom guverneru Pablu Hernandezu de Cosu. Njen jučerašnji govor nedvojbeno pak ide u prilog tome da se namjerava jače društveno angažirati. Iako je već prije demantirala da bi se i sama mogla kandidirati na izborima u Francuskoj, očekuje se da bi svojim glasom i u svojim istupima mogla davati podršku proeuropskoj, liberalnoj struji, koja podržava kontinuitet neovisnih i snažnih europskih institucija, uključujući i neovisnu središnju banku, a kontra jačanju radikalnih struja. Tri pak ključne kamatne stope ECB-a do daljnjeg ostaju iste, i to kamatna stopa na novčani depozit 2,50 posto, kamatna stopa za glavne operacije refinanciranja 2,65 posto i kamatna stopa za mogućnost posudbe na kraju dana 2,90 posto. Tržišta ovo nedizanje stopa u uvjetima koji su i dalje proinflatorni, tumače samo kao predah do njihovog novog podizanja, vjerojatno već u prosincu, kada će Lagarde i dalje biti guvernerka, ali će se već vjerojatno znati nasljednik/ca.

Važna uloga Borisa Vujčića

Odgovor na pitanje, bi li upravo Boris Vujčić, slijedom funkcije, mogao naslijediti Christine Lagarde, nije sto posto negativan, no šanse su mu relativno male, iz više razloga. Dolazi iz male zemlje i relativno nove članice, te je ovo što je postigao iznimni uspjeh koji je stekao vlastitim radom i reputacijom, lobiranjem, ali i posebnom naklonosti i povjerenjem same Lagarde. Drugo, nekakvo je nepisano pravilo unutar političko-financijskih krugova Unije da se članovi rukovodstva ECB-a imenuju na konkretnu funkciju i nema skalabilnosti u smislu da zamjenik nužno mijenja predsjednika. O mandatima odlučuju članice eurozone, a najveći utjecaj ipak imaju velike članice, s najviše stanovnika, jer prezentiraju najviše građana eurozone, a to su Francuska, Njemačka, Španjolska, Nizozemska, Italija i druge. Vujčićeva je uloga međutim sada ogromna da održi stabilnost i osigura neku vrstu premosnice do novog guvernera, dajući potporu Lagarde dok ona i formalno ne odstupi.