U Hrvatskom saboru jučer su glavna tema bili amandmani na rebalans državnog proračuna i doznalo se kako su prošli oni što ih je predložio Domovinski pokret, koje im je Vlada odmah prihvatila, a koje obećala ugraditi u proračun za 2027., o kojem će zastupnici također uskoro odlučivati. Ali, parlamentarni izbori u Srbiji imaju u Hrvatskoj tretman tako velikog događaja da se o njima neizbježno pričalo i u Hrvatskom saboru. Nitko iz hrvatske politike nije dosad izrazio žaljenje zbog poraza Aleksandra Vučića. Predstavnicima nove vlasti odaslane su čestitke i iz Zagreba, a premijer Andrej Plenković otkrio je da je već obavio telefonski razgovor s Ilijom Srdanovićem, prvoplasiranim na pobjedničkoj studentskoj listi.

Jasne razlike

No, prisutne su kod glavnih političkih opcija u Hrvatskoj ipak jasne razlike u odnosu na promjenu na Srbiji. Ona su uvjetovane i činjenicom da ni u prethodnom razdoblju nije postojalo jedinstvo u stavovima prema dvogodišnjim masovnim prosvjedima protiv Vučićevog režima. Protom je najzanimljivije bilo da je premijer Andrej Plenković svoje političke protivnike identificirao sa studentskim pokretom u Srbiji. Pa je tako napadao oporbu da, posebno u kontekstu slučaja ilegalnog opasnog otpada u Gospiću, »pumpa« kontra njega, kao i da nastoji »kreirati jedan val po uzoru na novosadsku nadstrešnicu«. Iz ovih se Plenkovićevih izjava moglo jedino zaključiti da on nema pozitivno mišljenje o onima koji su od kraja 2024. sustavno radili na rušenju Vučića, a, naravno, niti o opoziciji u Saboru. Ona je, pak, naročito lijevo-liberalna, ohrabrena političkim obratom u Srbiji, a prije toga i u Mađarskoj, i vjeruje da je sada na redu i HDZ-ova vlast. S druge strane HDZ odbacuje tu mogućnost, odbija bilo kakvu poveznicu Hrvatske s dvije susjedne zemlje.

Marijana Puljak iz stranke Centar jučer je na početku iznošenja stajališta svog Kluba rekla da neće govoriti o političkim promjenama u Srbiji i Mađarskoj, ali se svejedno referirala na njih i to na način koji se uopće nije dopao HDZ-u.

Najstrašnija tragedija

– Neću danas o Srbiji i Mađarskoj i postavljati pitanje je li Plenković sljedeći, jer jest sljedeći ako mi u oporbi budemo pametni i posvetimo se cilju micanja korupcije i klijentelizma s vlasti. Govorit ću o već šestoj žrtvi strašnog požara koji je ovo ljeto poharao omiško područje. Koliko čujem, u bolnicama je još troje, četvero ljudi i nitko od njih neće preživjeti. Tko je za to odgovoran? Imamo sustav za upozoravanje plaćen 8,4 milijuna eura, ali on u Omišu namjerno nije bio aktiviran. Netko je svjesno donio tu odluku, zašto? Hoćemo li doći i do deset umrlih? U Novom Sadu su se ljudi, kada se urušila nadstrešnica, digli, izašli na ulice i, evo, pala vlada zbog toga. Koliko nama mrtvih treba da se probudimo? U Omišu se dogodila najstrašnija tragedija u novijoj povijesti, koja je to granica kad ćemo izaći na ulicu, pitala se Marijana Puljak.

Iz HDZ-a je riječ tražio Mislav Herman kako bi joj odgovorio.

– Nećete od Omiša raditi Novi Sad. Bila je to briljantna akcija spašavanja, vojske, pomorskih službi, stanovništva. Nema izjednačavanja s Novim Sadom, nećete na taj način rušiti Vladu, poručio je Herman. Marijana Puljak mu je uzvratila da »kaže obiteljima ovih šest žrtava u Omišu o briljantnoj akciji spašavanja, sram vas bilo«, poslije čega se više nitko iz HDZ-a nije javio.

DP dogovorio s HDZ-om šest amandmana, jedan nije uspio

Klub zastupnika Domovinskog pokreta je, mimo HDZ-a, predložio šest amandmana na rebalans državnog proračuna, a Ivan Penava sam još jedan, što je i ministar Tomislav Ćorić nazvao neuobičajenim ponašanjem koalicijskog partnera. No, do dogovora je ipak došlo i Vlada je, barem djelomično, prihvatila tri DP-ova amandmana, toliko ih je ostalo za državni proračun za sljedeću godinu, a o jednom nije nije postignuto suglasje. U pitanju je zahtjev Domovinskog pokreta da se, preraspodjelom, pola milijuna eura izdvoji za franjevački samostan i Župu Gospe Sinjske, koja sudjeluje u organizaciji komemoracija kod Husine jame u BiH. Obrazloženje Vlade je da Komisija za odnose s vjerskim zajednicama, a što je DP predložio, ne dodjeljuje iz državnog proračuna novac u tu svrhu. Ipak, DP nije odustao od tog amandmana i o njemu će se u petak glasovati. Vlada prilikom podnošenja proračunskih amandmana obično lagano izađe u susret oporbenim opcijama s kojima želi surađivati, u pravilu su to IDS i Nezavisna platforma Sjever. Na inicijativu IDS-a je odobreno 21.500 eura za postavljanje dviju mjernih stanica za praćenje kvalitete zraka u Raši, a Ivica Baksa iz NPS-a je umjesto šest milijuna, koliko je htio amandmanom, čakovečkoj gimnaziji Josip Slavenski za dogradnju priskrbio iz državnog proračuna 1,5 milijuna eura. I on i IDS objavili su da neće zbog ovog podržati rebalans.