RIJEKA – U Osnovnoj školi Brajda održana je prva ovosezonska radionica pod nazivom “Sigurnost i kultura u prometu”. Učenici drugog A i drugog B razreda ugostili su Klaru Senčanin, savjetnicu pravobranitelja za osobe s invaliditetom iz Područnog ureda Rijeka, te Marka Drpića, voditelja Odsjeka za prometno redarstvo Grada Rijeke iz Upravnog odjela za komunalni sustav, gradsko redarstvo, sigurnost, mobilnost i okoliš.

Tijekom edukativnog susreta djeca su imala priliku detaljno se upoznati s radom prometnog redarstva i ureda pravobranitelja, pri čemu su obrađene ključne teme sigurnih koridora za kretanje pješaka, posebice na svakodnevnom putu od kuće do škole i natrag.

Poseban naglasak stavljen je na primjere potencijalno opasnih i nepreglednih situacija u blizini pješačkih prijelaza, gdje nepropisno parkirana vozila vrlo često znatno smanjuju vidljivost.

– U praksi se izrazito često susrećemo s problemom gdje djeca pretpostavljaju da, ako ona vide vozilo i vozača, i vozač automatski vidi njih. To, nažalost, često nije slučaj zbog njihova nižeg rasta u odnosu na odrasle osobe. Upravo zato nepropisno parkirana vozila uz pješačke prijelaze predstavljaju izravnu ugrozu za najmlađe, istaknuo je Drpić.

Poštovanje pravila

Osim rizičnih situacija u prometu i pravilnog ponašanja djece kao pješaka, radionica je posvetila veliku pozornost još jednoj izrazito ugroženoj skupini sudionika u prometu, osobama s invaliditetom te izazovima s kojima se svakodnevno susreću.

Klara Senčanin iz Ureda pravobranitelja za osobe s invaliditetom djeci je prezentirala kratki dokumentarno-edukativni film “Pristupačnost kao ljudsko pravo”. Kroz praktične primjere pojasnila im je kako prepoznati osobe s invaliditetom, s kojim se svakodnevnim teškoćama suočavaju, kako izgleda Europska parkirališna karta te zašto su pravo na pristupačnost i potpuna uključenost u svakodnevni život ključni za društvo.

Djeca su naučila i konkretne načine pružanja pomoći osobama s oštećenjem vida te osobama koje se kreću u invalidskim kolicima.

Na tu se temu nadovezao i voditelj prometnog redarstva, skrenuvši pozornost na neodgovorno ponašanje vozača i zakonske posljedice.

Marko Drpić / Foto Matea Jurčić

– Neovlašteno zauzimanje parkirališnih mjesta rezerviranih za vozila osoba s invaliditetom te blokiranje posebno izgrađenih rampa i staza uz stubišta i na pješačkim prijelazima problemi su na koje prosječni građani često ne obraćaju pozornost.

Međutim, te su rampe i pristupi namijenjeni upravo osobama s invaliditetom kako bi se mogle nesmetano kretati. Na radionici smo učenicima objasnili važnost poštovanja tih pravila, ali i prekršajne sankcije koje slijede za nepropisno parkiranje, naglasio je Drpić.

Kroz primjere rezerviranih mjesta i pješačkih prijelaza, Drpić i Senčanin su zajedno s učiteljicom komentirali konkretne prijelaze i pristupne rampe u neposrednoj blizini same OŠ Brajda.

Visoka razina empatije

Učenici su tijekom radionice usvojili važna životna i prometna pravila, a prije svega naučili su da je pristojno ustupiti mjesto starijim, nemoćnim i osobama s invaliditetom u autobusima javnog gradskog prijevoza te da za njih postoje posebno označena mjesta.

Saznali su na koji se način slijepi i slabovidni orijentiraju u prostoru te koji su ispravni načini pružanja pomoći. Učenici su uvidjeli i prepreke s kojima se susreću osobe u kolicima koje, nažalost, ne mogu pristupiti brojnim objektima, pa tako u ovom trenutku niti u njihovu školsku zgradu.

Drugaši su se detaljno upoznali i sa svrhom i izgledom Europske parkirališne karte za osobe s invaliditetom, koje će prenijeti i svojim roditeljima. Naime, kada su ih predavači upitali smije li se parkirati na mjestu za osobe s invaliditetom ako u vozilu imaju odgovarajuću karticu neke druge osobe, primjerice none, ali ta osoba u tom trenutku nije s njima u automobilu, svih 29 učenika uglas odgovorilo: “Neeee! Kako da zauzmemo mjesto koje nam ne pripada?!”

Time su učenici pokazali zavidnu razinu ne samo poznavanja prometnih propisa, već prvenstveno visoku prometnu kulturu i empatiju prema osobama s različitim oblicima tjelesnih oštećenja, koje se često ne pridržavaju ni pojedini roditelji.

– Glavni cilj ovakvih radionica jest upoznati djecu s prometnim propisima i radom naših službi, ali nam je na prvom mjestu cilj usaditi im visoku razinu prometne kulture.

Želimo da djeca slobodno iznesu svoja opažanja i razmišljanja te da izrastu u bolje i odgovornije ljude i sudionike u prometu od prethodnih generacija, zaključio je Marko Drpić.

Kritični prema roditeljima

Svi učenici nagrađeni su zahvalnicama, a izvrsne ocjene za svoj rad dobili su i sami izlagači, kojima su djeca i učiteljice izrazile veliko zadovoljstvo održanim izlaganjem.

Mladi polaznici ove edukacije kada završe ovu radionicu najveći su kritičari svojih roditelja koji se ne drže ne samo prometnih propisa, već i prometne kulture i zauzimanju mjesta za osobe s invaliditetom.

Naime, jedne godine jedan se učenik tijekom radionica pohvalio da njegov otac ima karticu svojih roditelja koji su osobe s invaliditetom i da je koristi svakodnevno, kako bi si osigurao siguran i besplatan parking, a da nije znao da to, ne samo da nije po zakonu, već je i moralno i etički nedopustivo.