Vodstvo HDZ-a sazvalo je za 28. studenog ove godine izvještajni sabor koji će se održati u Šibeniku.

– Bit će to klasični, uobičajeni izborni sabor, kratko je za naš list prokomentirao Krunoslav Katičić, glavni tajnik HDZ-a i jedan od najbližih suradnika premijera i predsjednika stranke Andreja Plenkovića.

Međutim, budući da na izvještajnim saborima nema nikakvih izbora koji po definiciji izazivaju unutarstranačke konflikte, za očekivati je da bi ga vodstvo stranke moglo iskoristiti kao priliku za mobilizaciju članstva i svojevrsni uvod i pripreme za predstojeće parlamentarne izbore koji bi se trebali održati najkasnije u proljeće 2028. godine. Tako da se očekuje da bi 28. studenog u Šibeniku Andrej Plenković mogao s govornice objaviti da stranka pod njegovim vodstvom kreće u pohod na četvrtu uzastopnu pobjedu na parlamentarnim izborima.

Dvije poteškoće

Ako bi u tome uspio oborio bi rekord koji je dosad održao osnivač i prvi predsjednik HDZ-a Franjo Tuđman koji je stranku vodio u tri izborne pobjede – 1990. godine na prvim parlamentarnim izborima, te potom 1992. i 1995.. Plenković je HDZ dosad vodio tri puta u pobjedu na parlamentarnim izborima – 2016. par mjeseci nakon što je preuzeo stranku, te potom 2020. i 2024. godine. Eventualna četvrta uzastopna pobjeda na parlamentarnim izborima bila bi presedan u Hrvatskoj politici, ali i svojevrstan rekord u europskim razmjerima.

Međutim, pred HDZ-om su u ovom trenutku dvije velike poteškoće. Jedna je pojava slučaja Gospić koji prijeti da postane poveznica svih onih koji su iz bilo kojeg razloga nezadovoljni vladavinom HDZ-a. A drugi je problem činjenica da bi na ovim parlamentarnim izborima, za razliku od onih na proljeće 2024., SDP i Možemo! ovog puta izgleda zaista mogli izaći sa zajedničkom predizbornom listom. Istraživanja javnog mnijenja ukazuju na to da te dvije oporbene stranke zajedno dobivaju više glasova nego HDZ. To je izazvalo izvjesnu zabrinutost i u vodstvu stranke, ali i među članstvom. Naravno, do izbora ima još najmanje godinu i pol i to je razdoblje u kojem HDZ može dodatno motivirati svoje birače kako bi podigao rejting i bio prvi u onim izbornim jedinicama u kojima mu oporbena koalicija opasno prijeti i na taj način dobije dodatne mandate. Naime, proporcionalni sustav D’Hondt gotovo uvijek dodatnim mandatima nagrađuje stranku ili listu koja dobije najviše glasova. Hrvatska na izbore ide u deset izbornih jedinica u kojima se bira po 14 saborskih zastupnika. Prvo mjesto u većini njih donosi pobjedu na parlamentarnim izborima. I stoga se očekuje da izvještajni sabor u Šibeniku krajem sljedećeg mjeseca bude početak stavljanja stranke u višu razinu djelovanja kako bi se uhvatio zamah koji bi u sljedećih godinu i pol promijenio i raspoloženje u dijelu javnosti prema HDZ-u, ali i pogurao stranku prema većoj podršci birača. Od županijskih organizacija zatražit će se pojačani angažman, posebno u onim jedinicama u kojima koalicija SDP-a i Možemo! prijeti osvojiti prvo mjesto koje D’Hondt obilato nagrađuje.Među onim jedinicama koje su tu osobito bitne su one koje sadrže Grad Zagreb ili njegove dijelove. Tu bi mogao biti ključ izborne pobjede.

Naglasak na Zagrebu

Stoga se može čuti u HDZ-u da će stranka staviti veliki naglasak na pojačane aktivnost u Zagrebu kako bi se osiguralo da u svim zagrebačkim izbornim jedinicama dobije najviše glasova. S tim u vezi tumači se ulazak u Sabor Marije Vrhovski, čelnice HDZ-ovog područnog odbora Črnomerec. Ona je već dugo jako aktivna na društvenim mrežama gdje detaljno govori o svim nedostacima vladavine Možemo! u Zagrebu. U tom tonu govori i u Saboru gdje je također jako kritična prema vladajućoj stranci u Zagrebu. Spominje je se i kao moguću kandidatkinju HDZ-a za gradonačelnicu Zagreba. Naravno, lokalni će izbori biti tek nakon parlamentarnih, ali njena aktivnost bi trebala donijeti nekog ploda i na izborima za Sabor. Da u vrhu HDZ-a itekako smatraju da bi Zagreb mogao biti odlučan na sljedećim parlamentarnim izborima pokazuje i činjenica da je Plenković nakon što je izabrano novo vodstvo zagrebačkog HDZ-a nekoliko puta bio na sjednicama Gradskog odbora. U tim je navratima od članova Gradskog odbora, ali i od šireg članstva tražio povećani angažman i predanost u borbi za osvajanje Zagreba i njegovih izbornih jedinica na sljedećim parlamentarnim izborima. S druge pak strane neki u HDZ-u smatraju da se aktualnom vodstvu zagrebačkog HDZ-a iz središnjice ne dozvoljava da se u punoj mjeri razmaše, te da to između ostalog dovodi i do toga da se odluke donose jako sporo što u praktičnoj politici usporava odgovore na neke poteze Možemo! i SDP-a u Gradu Zagrebu.

Kao jedan od elemenata kojima Plenković i vodstvo stranke nastoji preokrenuti trendove je i moguća rekonstrukcija Vlade. Među onima čiji se odlazak spominje je ministar znanosti Radovan Fuchs. Ali njegov odlazak ne bi bio nikakvo iznenađenje jer je navodno i sam to nekoliko puta zatražio. Spominje se i ministrica zaštite okoliša Marija Vučković. S jedne strane to se čini kao dobar potez jer bi bio pokazatelj da bi se slučaj Gospić mogao početi brže rješavati. Međutim, s druge bi se to moglo protumačiti kao znak slabosti i popuštanje pred oporbenim zahtjevima.