Gdje se vidite za pet godina? Što želite postići do kraja mjeseca? Koji je vaš sljedeći veliki cilj? Živimo u društvu koje nas neprestano potiče da razmišljamo unaprijed, postavljamo ciljeve i planiramo sljedeće korake. Od poslovnih ambicija i financijske sigurnosti do putovanja i privatnog života, gotovo uvijek postoji nešto čemu težimo.

Planiranje budućnosti samo po sebi nije loše. Naprotiv, pomaže nam organizirati svakodnevicu, donositi odluke i ostvarivati ciljeve. Međutim, problem nastaje kada toliko vremena provodimo razmišljajući o onome što tek dolazi da prestanemo primjećivati ono što se događa upravo sada.

Psihologija upozorava na to da pretjerana usmjerenost na budućnost kod nekih ljudi može povećati osjećaj zabrinutosti i otežati uživanje u svakodnevnim iskustvima.

FOTO: iStock

Kada život postane neprestano čekanje sljedećeg cilja

Razmislite koliko ste puta pomislili da ćete biti sretniji kada dobijete bolji posao, otplatite kredit, izgubite nekoliko kilograma ili napokon odete na dugo planirano putovanje.

Takav način razmišljanja može stvoriti dojam da je zadovoljstvo uvijek povezano s nečim što se tek treba dogoditi. Umjesto da prepoznajemo vrijednost svakodnevnih iskustava, život počinjemo promatrati kao niz zadataka koje moramo završiti prije nego što si dopustimo uživati.

Psiholozi ovaj obrazac povezuju s pojavom poznatom kao hedonistička adaptacija. Riječ je o našoj sklonosti da se s vremenom priviknemo na pozitivne promjene i nova postignuća. Primjerice, ostvarenje dugo željenog cilja može nas usrećiti, ali taj osjećaj često ne traje onoliko dugo koliko smo očekivali. Ubrzo se pojavljuje novi cilj, a s njime i novo iščekivanje.

Pretjerano planiranje može biti povezano s potrebom za kontrolom

Za neke ljude detaljno planiranje predstavlja način suočavanja s neizvjesnošću. Kada imamo raspored, popis obveza i jasno definirane ciljeve, možemo osjećati da bolje kontroliramo vlastiti život.

Međutim, budućnost je nemoguće potpuno predvidjeti. Ako se previše oslanjamo na planove, svaka nepredviđena promjena može izazvati frustraciju ili zabrinutost. U takvim situacijama planiranje ponekad prestaje biti koristan alat i postaje pokušaj izbjegavanja neugodnog osjećaja neizvjesnosti.

Važno je pritom razlikovati konstruktivno planiranje od neprestanog razmišljanja o mogućim problemima. Dok nam prvo pomaže poduzeti konkretne korake, drugo nas može zadržati u krugu briga bez stvarnog rješenja.

Propuštamo male trenutke koji čine svakodnevicu

Kada smo stalno usmjereni na sljedeći zadatak, lako se dogodi da svakodnevne aktivnosti počnemo obavljati gotovo automatski. Pijemo jutarnju kavu razmišljajući o poslovnim obvezama, tijekom šetnje planiramo sutrašnji dan, a čak i na odmoru razmišljamo o povratku na posao.

Takav obrazac može smanjiti našu sposobnost da se potpuno posvetimo iskustvu koje upravo proživljavamo.

Istraživanja o usmjerenoj pažnji i svjesnoj prisutnosti, odnosno mindfulnessu, upućuju na to da obraćanje pozornosti na sadašnji trenutak može pridonijeti boljoj emocionalnoj regulaciji i smanjenju stresa. To ne znači da trebamo prestati razmišljati o budućnosti, nego da je korisno povremeno usmjeriti pažnju na ono što se događa oko nas.

FOTO: iStock

Kako pronaći ravnotežu između planiranja i uživanja?

Prvi korak jest osvijestiti koliko vremena provodite razmišljajući o budućnosti. Ako primjećujete da čak i tijekom slobodnog vremena neprestano sastavljate popise obveza ili analizirate sljedeće korake, pokušajte odrediti vrijeme namijenjeno planiranju.

Primjerice, umjesto da tijekom cijelog dana razmišljate o sutrašnjim zadacima, odvojite desetak minuta navečer kako biste ih zapisali. Tako možete rasteretiti misli i lakše se posvetiti drugim aktivnostima.

Korisno je i povremeno preispitati vlastita očekivanja. Morate li doista ostvariti određeni cilj da biste bili zadovoljni ili već sada postoje stvari koje vam donose osjećaj ispunjenosti? Pokušajte tijekom dana svjesno obratiti pozornost na male ugodne trenutke, poput razgovora s dragom osobom, šetnje ili obroka u kojem uživate. Ne morate svaki slobodan trenutak pretvoriti u priliku za produktivnost.

Ne mora svaki trenutak imati svoju svrhu

Jedna od zamki suvremenog načina života jest uvjerenje da vrijeme uvijek moramo iskoristiti na najbolji mogući način. Čak i odmor ponekad pretvaramo u još jedan zadatak koji treba kvalitetno organizirati.

Međutim, slobodno vrijeme ne mora uvijek biti produktivno, a spontani trenuci mogu biti jednako vrijedni kao pažljivo isplanirane aktivnosti.

Planovi nam mogu pomoći da izgradimo život kakav želimo, ali ne bi trebali postati jedino mjerilo njegova uspjeha. Budućnost je važna, no jednako je važno prepoznati da se svakodnevni život ne odvija tek nakon ostvarenja sljedećeg cilja. Ponekad je sasvim dovoljno ne planirati sljedeći korak, nego jednostavno uživati u onome što već imamo.