Već tradicionalno listopad u Art-kinu donosi Dane audiovizualne baštine koji su ove godine posvećeni filmskom velikanu Nikoli Tanhoferu – snimatelju, redatelju, scenaristu i filmskom pedagogu koji je svojim stvaralaštvom trajno obilježio hrvatsku kinematografiju, a čija se stogodišnjica rođenja obilježava upravo ove godine – te legendarnom filmu za djecu Vlak u snijegu, koji ove godine slavi pedesetu obljetnicu.

Manifestacija se održava u 38 nezavisnih kina diljem Hrvatske povodom obilježavanja Svjetskog dana audiovizualne baštine kojim se nastoji istaknuti važnost očuvanja, zaštite i restauracije filmske baštine, kao i njezine dostupnosti, posebice u prenošenju novim generacijama, a održava se u partnerskoj suradnji s Hrvatskim državnim arhivom – Hrvatskom kinotekom te Kino mrežom.

Tako program od 22. do 27. listopada riječkoj publici na velikom platnu ponosno predstavlja pet dragulja nacionalne kinematografije: četiri Tanhoferova klasika koja će se prikazati u Art-kinu te projekciju filma Vlak u snijegu, na repertoaru u kinu Dječje kuće, uz slobodan ulaz na projekcije za sve posjetitelje.

Već popunjena projekcija filma Vlak u snijegu Mate Relje, jednog od najuspješnijih i najgledanijih hrvatskih dječjih filmova jugoslavenskog razdoblja koji je, poput mnogih hrvatskih dječjih filmskih klasika, nastao prema književnom predlošku, istoimenom romanu Mate Lovraka, održava se u kinu Dječje kuće u četvrtak, 22. listopada u 17:30 sati.

Repriza filma održava se na sam Svjetski dan audiovizualne baštine, 27. listopada, za riječke osnovnoškolce, u sklopu programa Škola u kinu.

Program posvećen Nikoli Tanhoferu započinje u Art-kinu 22. listopada u 20 sati, projekcijom Tanhoferova redateljskog prvijenca Nije bilo uzalud (1957.), intrigantne kombinacije socijalne drame i kriminalističkog trilera o mladom liječniku koji dolazi u zaostalu seosku sredinu, gdje se, uz borbu protiv bolesti, suočava s duboko ukorijenjenim predrasudama i društvenom učmalošću.

Film je prikazan na Berlinskom filmskom festivalu 1957. godine, a i danas se ističe kao jedan od najzanimljivijih i žanrovski najsmionijih debija hrvatske kinematografije.

Program se nastavlja u subotu, 24. listopada u 18 sati, ratnim akcijskim trilerom Dvostruki obruč (1963.), smještenim u vrijeme Drugog svjetskog rata.

Priča prati pripadnike ilegalnog pokreta otpora koji se, osim protiv nacističkih okupatora, moraju boriti i protiv vlastitih susjeda koji su prešli na stranu neprijatelja. Napeta ratna drama Tanhoferu je na Pulskom filmskom festivalu 1963. donijela Srebrnu arenu za režiju i Nagradu publike „Jelen“.

U nedjelju, 25. listopada u 18 sati, na rasporedu je psihološka drama Svanuće (1964.), priča o ljubomori, izdaji i moralnoj dvojbi.

Nakon što dozna za ljubavnu vezu svoje supruge i kolege, vlakovođa se suočava s odlukom koja bi mogla odrediti sudbinu njegova suparnika. U središtu filma intimna je drama čovjeka rastrganog između povrijeđenog ponosa, želje za osvetom i vlastite savjesti.

Vrhunac retrospektive slijedi na sam Svjetski dan audiovizualne baštine, u utorak, 27. listopada u 20 sati, kada će se na velikom platnu Art-kina prikazati Tanhoferovo remek-djelo H-8 (1958.), jedan od najvažnijih i najcjenjenijih filmova hrvatske kinematografije.

Nadahnut stvarnom prometnom nesrećom, H-8 prati sudbine putnika autobusa koji jedne kišne noći putuju prema tragičnom susretu s drugim vozilom.

Dok gledatelji od početka znaju da će se dogoditi nesreća, Tanhofer postupno otkriva karaktere, odnose i osobne drame putnika, gradeći iznimnu napetost i snažan osjećaj neizbježnosti.

Film je na Pulskom filmskom festivalu 1958. osvojio Zlatnu arenu za najbolji film te niz drugih priznanja, a u anketi filmskih kritičara 2020. godine proglašen je najboljim hrvatskim filmom svih vremena.

Nikola Tanhofer (1926. – 1998.) pripada uskom krugu filmskih autora koji su trajno obilježili povijest hrvatske kinematografije.

Karijeru je započeo kao snimatelj neposredno nakon Drugoga svjetskog rata, a kao redatelj ostvario je sedam dugometražnih igranih filmova, prepoznatljivih po inovativnoj filmskoj fotografiji, žanrovskoj raznolikosti i izraženoj psihološkoj karakterizaciji likova.

Bio je i utemeljitelj Odsjeka filmskog i televizijskog snimanja na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu te autor stručnih knjiga o filmskoj fotografiji, kojima je utjecao na generacije domaćih snimatelja.