Ravnoteža psihološkog i duhovnog života, suradnja psihologije i duhovnosti za rast u zreloj vjeri bila je tema Teološko-pastoralnog seminara Riječke metropolije
I psihologiji i vjeri cilj treba biti dobrobit i cjelovit razvoj osobe
povezane vijesti
RIJEKA – Seminar o suradnji psihologije i duhovnosti za rast u zreloj vjeri održan je u ponedjeljak u Velikoj dvorani Nadbiskupskog ordinarijata. Teološko-pastoralni seminar bio je namijenjen svećenicima i vjeoručiteljima, a održano je pet predavanja s ciljem boljeg pastoralnog djelovanja u župama u kojima su župnici i njihovi suradnici, vjernicima često primjer odnosa Boga prema čovjeku, javljaju iz Riječke nadbiskupije.
Na otvaranju je riječki nadbiskup Mate Uzinić istaknuo kako se psihologija i vjera mogu međusobno obogatiti, premda imaju različita polazišta i postavljaju različita pitanja te da je pritom potrebno da svatko poštuje svoje vlastito područje.
– Potrebno je i da im cilj bude zajednički, dobrobit i cjeloviti razvoj ljudske osobe, rekao je nadbiskup.
Upozorio je kako svećenici u pastoralnom djelovanju lako upadnu u dvije krajnosti.
– Prva je da duhovno tumačimo ono što zahtijeva ljudsku pažnju i stručnu pomoć, misleći da mi možemo s duhovne strane dati odgovore i na ta pitanja; ali s druge strane, da mislimo da je sve u ljudskoj pažnji i stručnoj pomoći pa da zanemarimo duhovnu dimenziju osobe.
Naš je poziv pratiti čovjeka u njegovoj cjelovitosti. To traži otvorenost za međusobnu suradnju, spremnost na učenje i poniznost da prepoznamo granice vlastite kompetencije.
Nadam se da će nam današnja predavanja i radionica pomoći da bolje razumijemo psihološke i duhovne dinamizme koji oblikuju život vjere te da iz ovog susreta ponesemo poticaje za konkretnije, osjetljivije i odgovornije pastoralno djelovanje, rekao je nadbiskup Uzinić, a prenosi Riječka nadbiskupija.
Predavanja su održali generalni vikar Mario Tomljanović, pastoralni teolog i sveučilišni profesor vlč. Nikola Vranješ, doc. dr. sc. Drago Jerebic s Teološkog fakulteta u Ljubljani, doc. dr. sc. Sanda Smoljo Dobrovoljski s Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu te don Ivan Seletković.
Svećenici su o temama koje su slušali imali priliku razgovarati u manjim skupinama te zatim iznijeti i svoja razmišljanja.