Prvi ovosezonski simfonijski koncert »Mahler i Bruckner« Riječkog simfonijskog orkestra pod ravnanjem maestra Valentina Egela, ravnatelja Opere HNK-a Ivana pl. Zajca, održan je u predivnom ambijentu riječke Kapucinske crkve Gospe Lurdske. Rasprodani koncert, za koji su dodane i pomoćne stolice, donio je dva remek-djela dvojice velikih kasnoromantičkih skladatelja bečke tradicije. Prve na programu bile su »Pjesme putujućeg djetića« (»Lieder eines fahrenden Gesellen«), jedan od najranijih i najpoznatijih zrelih ciklusa solo-pjesama Gustava Mahlera. Četiri pjesme nastale su 1884. i 1885. godine, u vrijeme kada je Mahler bio dirigent u Kasselu i kada je doživio nesretnu ljubav prema pjevačici Johanni Richter. Tekstove je napisao sam, oslanjajući se pritom na duh i jezik njemačke narodne poezije. Ciklus prati putovanje mladog čovjeka nakon ljubavnog razočaranja: od boli zbog izgubljene ljubavi, preko kratkotrajnog zanosa prirodom, do očaja i konačnog smirenja. Zaokruženu emocionalnu priču, uz Riječki simfonijski orkestar nadahnuto je izveo proslavljeni hrvatski bariton Leon Košavić koji danas ostvaruje međunarodnu karijeru na pozornicama poput Royal Opera Housea u Londonu, Opere u Zürichu i La Monnaie u Bruxellesu.

Foto Matea Jurčić

Brucknerova »Romantična«

Potom je uslijedila »Četvrta simfonija u Es-duru«, »Romantična« Antona Brucknera, jedno od njegovih najpoznatijih djela. Monumentalna je to glazbena freska u kojoj se izmjenjuju tajanstveni zvuci šume, lovački pozivi, široke melodije i veličanstveni orkestralni vrhunci. Naziv »Romantična« potječe od samoga Brucknera, a skladatelj je uz pojedine stavke zapisivao programske asocijacije poput srednjovjekovnoga grada, jutarnjeg buđenja prirode, lova i seoske zabave. U toj simfoniji Bruckner spaja gotovo katedralnu monumentalnost zvuka s lirskim trenucima velike nježnosti, stvarajući glazbeni svijet istodobno mističan, uzvišen i duboko ljudski. Kako je u povodu riječkog koncerta istaknuo Valentin Egel, riječ je o djelu golemih emocionalnih i imaginativnih mogućnosti. U to se mogla uvjeriti i publika, koja je velikim pljeskom i stajaćim ovacijama ispratila izvođače koncerta »Mahler i Bruckner«.

Gustav Mahler (1860. – 1911.) skladatelj je i dirigent rođen u Kalištu u Češkoj, u skromnoj obitelji trgovca koja je često mijenjala mjesta boravka, pa tako glazbene poduke dobiva u Pragu i Beču gdje uči harmoniju i kontrapunkt kod Antona Brucknera. Kasnije će mu se odužiti kao dirigent Bečke filharmonije praizvedbama njegove »Pete« i »Šeste simfonije«.

Foto Matea Jurčić

Vezano uz to Valentin Egel ističe: »Zanimljivo je da je upravo Mahler jedan od razloga zbog kojih Bruckner nije pao u zaborav nakon smrti. Mahler je vlastitim sredstvima podupirao izvođenje Brucknerovih simfonija, koje su pravi uspjeh doživjele tek nakon skladateljeve smrti.«

Spektakularan uspjeh

Anton Bruckner (1824. – 1896.) nije bio čudo od djeteta poput primjerice Mozarta, navedeno je u programskoj knjižici riječkog koncerta. Njegova »Četvrta simfonija« primljena je s oduševljenjem i doživjela je spektakularan uspjeh na praizvedbi 1881. u Beču, pod ravnanjem slavnog dirigenta Hansa Richtera. Od praizvedbe je bila i ostala jedno od skladateljevih najpoznatijih djela kojim je Bruckner otvorio novi glazbeni i duhovni univerzum. Njegova glazba dovodi tradiciju romantizma do vrhunca, kombinirajući čitav niz nevjerojatnih oscilacija i spojeva, veliku složenost i krajnju jednostavnost, suvremenost i tradiciju, nježnost i snagu te posjeduje uzbudljivu, drukčiju i novu kvalitetu epskih proporcija.