Novi asistent u sustavu e-Građani, razvoj umjetne inteligencije na hrvatskom jeziku i edukacija tisuća građana, nastavnika i javnih službenika dio su plana kojim Hrvatska želi usmjeriti razvoj umjetne inteligencije do 2032. godine. Za provedbu je predviđeno više od 932 milijuna eura, a prvi koraci trebali bi se provoditi do 2028. godine.

Umjetna inteligencija trebala bi imati sve veću ulogu u svakodnevnom životu građana, od korištenja javnih usluga do obrazovanja i poslovanja. Hrvatska, koja prema riječima ministra pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damira Habijana već ima dobre digitalne temelje, želi ubrzati njezinu primjenu i povezati postojeća znanja i tehnološke kapacitete. Iako su u zemlji već razvijena pojedina rješenja, njihov potencijal još nije u potpunosti iskorišten, zbog čega Nacionalni plan za razvoj umjetne inteligencije do 2032. godine postavlja okvir za daljnja ulaganja i razvoj.

Za provedbu prvog akcijskog plana, koji obuhvaća razdoblje do 2028. godine i ukupno 33 mjere, predviđeno je 382,1 milijun eura. Ukupna ulaganja do 2032. trebala bi dosegnuti 932,1 milijun eura, a najveći dio sredstava namijenjen je istraživanju, inovacijama i razvoju gospodarstva.

Među projektima koji bi se mogli izravno odraziti na svakodnevicu građana ističe se razvoj asistenta u sustavu e-Građani, koji bi trebao olakšati pristup informacijama i snalaženje u javnim uslugama. Umjetna inteligencija trebala bi se primjenjivati i u pravosuđu, gdje bi mogla pružati podršku radu pravosudnih dužnosnika.

Planom je predviđen i razvoj velikog jezičnog modela za hrvatski jezik. Time se žele ojačati domaći tehnološki kapaciteti te omogućiti razvoj digitalnih alata prilagođenih hrvatskom jeziku i potrebama građana, institucija i gospodarstva. Riječ je o planiranim projektima koji tek trebaju biti provedeni, pa će njihova konkretna korist ovisiti o razvoju rješenja i njihovoj primjeni u praksi.

– Čovjek mora ostati u središtu razvoja i primjene umjetne inteligencije. Tehnologija treba služiti ljudima, unapređivati procese u gospodarstvu i javnom sektoru te otvarati nove mogućnosti, ali ne smije zamijeniti čovjeka u donošenju odluka. Pritom se posebna pozornost mora posvetiti zaštiti osobnih podataka, sigurnosti, odgovornosti i poštovanju prava građana, rekao je Habijan predstavljajući plan.

Jedan od preduvjeta za širu primjenu umjetne inteligencije razvoj je računalne i podatkovne infrastrukture, za što je u prvom akcijskom planu predviđeno 139 milijuna eura. Uz tehnološke kapacitete, važan dio strategije čini i obrazovanje, odnosno osposobljavanje građana i zaposlenih za korištenje novih tehnologija.

Do 2028. godine planirano je osposobljavanje 7000 građana za pismenost u području umjetne inteligencije, 10.000 nastavnika za razvoj kompetencija povezanih s tom tehnologijom te 5000 javnih službenika. Cilj je povećati razumijevanje umjetne inteligencije i omogućiti njezinu odgovornu primjenu u obrazovanju, javnoj upravi i svakodnevnom životu.

Nacionalni plan temelji se na četiri glavna cilja: razvoju ljudskih potencijala i kompetencija, razvoju infrastrukture i dostupnosti podataka, osiguravanju etične i zakonite primjene umjetne inteligencije te poticanju istraživanja, inovacija i njezine primjene u gospodarstvu. Planom se želi potaknuti i pretvaranje istraživačkih i poduzetničkih ideja u konkretne proizvode i usluge, čime bi se ojačala konkurentnost domaćeg gospodarstva.

U izradi dokumenta sudjelovalo je 133 članova stručne radne skupine iz 55 institucija, a održano je više od 80 sastanaka. U proces su bili uključeni predstavnici javnog sektora, akademske zajednice, gospodarstva, regulatornih tijela i civilnog društva.

Na konferenciji su predstavljene i promjene koje se odnose na rad pravosudnih tijela. Državni tajnik Ivan Crnčec predstavio je metodologiju ocjenjivanja učinkovitosti sudskih i državnoodvjetničkih savjetnika, kojom se uvodi jedinstven sustav vrednovanja njihova rada.

– Ocjenjivanje će se temeljiti na četiri kriterija: djelotvornosti u obavljanju radnji, kvaliteti obavljenog posla, urednosti rada i iskustvu u svojstvu savjetnika. Moguće je ostvariti ukupno 100 bodova, a rezultati će se iskazivati kroz pet ocjena, od „izvrstan” do „ne zadovoljava”. Ocjenu će donositi čelnik pravosudnog tijela na prijedlog pravosudnog dužnosnika koji prati rad savjetnika, odnosno mentora, pojasnio je Crnčec. Metodologija će se primjenjivati od 2027. godine, pri ocjenjivanju rada za 2026.

Predstavljene su i izmjene pravilnika o naknadama za dežurstva sudaca, državnih odvjetnika i njihovih zamjenika. Njima se naknade za aktivna dežurstva usklađuju s pravilima o uvećanju plaće za prekovremeni i noćni rad te rad subotom, nedjeljom, blagdanima i neradnim danima, u skladu s kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike.

Nacionalni plan i pripadajući akcijski plan ulaze u postupak javnog savjetovanja koji će trajati 30 dana. Građani, institucije, poduzetnici i drugi zainteresirani moći će dostaviti prijedloge i primjedbe te sudjelovati u oblikovanju dokumenata koji bi trebali usmjeravati razvoj umjetne inteligencije u Hrvatskoj tijekom sljedećih godina.

Predviđena ulaganja i najavljeni projekti postavljaju okvir za širu primjenu umjetne inteligencije, no njihov će stvarni učinak ovisiti o provedbi planiranih mjera. Za građane će pritom najvažnije biti hoće li nova rješenja doista olakšati pristup javnim uslugama, unaprijediti obrazovanje i otvoriti nove mogućnosti u gospodarstvu, uz očuvanje sigurnosti i zaštite njihovih prava.