Mladen Antnović / Foto D. LOVROVIĆ
Tijekom 2016. trebao bi biti završen financijski i poslovni model terminala, glavni projekt, ishođena građevinska dozvola, te objavljen javni poziv za izvođača radova. To znači da bi ove godine mogli započeti i sami radovi na terminalu
ZAGREB Gradnja nizinske pruge Rijeka-Zagreb, navodnjavanje Slavonije i ubrzavanje izgradnje LNG terminala na Krku, tri su ključna projekta koja zagovara mandatar za novu hrvatsku Vladu, Tihomir Orešković. I dok su prva dva projekta već desetljećima uistinu mrtvo slovo na papiru, u čiju realizaciju malo tko vjeruje, LNG terminal na Krku je – nakon što se odustalo od bušenja Jadrana, a Plomin C je još uvijek na čekanju – jedini veliki projekt u realizaciji, svakako jedini u energetici.
I on je bio mrtvo slovo na papiru godinama, jer makar se o gradnji terminala puno pričalo, ništa se konkretnije nije napravilo do mandata Vlade Zorana Milanovića. Za projekt je, prije toga, bio zainteresiran konzorcij Adria LNG, osnovan 2007. godine, kojeg su činili njemački E.ON Ruhrgas, francuki Total, austrijski OMV i slovenski Geoplin, no koju godinu kasnije su ga stavili na čekanje, pravdajući se plinskom krizom na tržištu. Prije šest godina je osnovana tvrtka LNG Hrvatska za upravljanje projektom, no konkretnije stvari su se počele događati tek za mandata ove Vlade. Do sada je napravljeno puno, a najnovije informacije iz te tvrtke kažu da je s posljednjim danom prošle godine zaključen javni poziv za ulagače u LNG – najvažnija karika u realizaciji projekta.
Za sada bez imena
Industrijski ulagači, dakle kompanije koje se već bave plinskim biznisom svoju su ponudu LNG-u Hrvatska mogle dostaviti do 30.studenog prošle godine, a financijski ulagači – oni kojima plin nije osnovna djelatnost, ali u taj biznis žele ulagati, primjerice fondovi, imali su priliku ponudu dostaviti do 31. prosinca.
»Zaprimili smo ukupno sedam ponuda – od čega četiri ponude industrijskih ulagača i tri ponude financijskih ulagača. Riječ je o svjetski priznatim imenima u području plinskog i financijskog biznisa, što govori o prepoznavanju važnosti LNG terminala Krk na svjetskoj energetskoj sceni. Nakon isteka roka za dostavu ponuda slijedi postupak evaluacije i ocjene ponuda od strane pravnih i financijskih savjetnika i stručnih eksperata. Cijeli postupak proveden je u skladu s terminskim planom usuglašenim s Europskom komisijom i sukladno direktivama EU i pozitivnim propisima Republike Hrvatske«, otkrivaju u LNG-u Hrvatska. Tko su zaintereisrani ulagači, do daljnjega, međutim, neće biti poznato.
Problem zemljišta
U sklopu projekta treba riješiti još zaplet oko zemljišta na kojem će se terminal graditi, a koje je, kao imovina ugašene Dina Petrokemije, pod hipotekom Hypo banke. Ići će se u proces izvlaštenja tog zemljišta tko god u tom trenutku bio njegov vlasnik. Austrijska agencija HETA, koja je preuzela lošu imovinu banke raspisala je natječaj za prodaju zemljišta, na koji se, neslužbene su informacije, javilo deset zainteresiranih kupaca.
Na pitanje što je za mandata ove Vlade od 2012. godine naovamo učinjeno oko projekta u odnosu na sve godine prije, podsjećaju kako je izrađen idejni projekt, napravljena analiza tržišta, studija izvodljivosti, geodetski projekt, dok je Ministarstvo zaštite okoliša i prirode pozitivnim ocijenilo Studiju utjecaja na okoliš za zahvat izgradnje terminala. Prije tri godine, 2013., LNG terminal uvršten je na PCI listu (Project of Common Interest) projekata od zajedničkog interesa za Europsku uniju, čime je postao jedan od najvažnijih projekata u smislu osiguranja opskrbe plinom Hrvatske i zemalja regije EU-a. Projekti koji su na PCI listi ostvaruju pravo na ubrzanu proceduru dobivanja dozvola, bolje regulatorne uvjete, mogućnost apliciranja za bespovratna sredstva iz europskih fondova, ponajprije iz CEF fonda Europske misije (Connecting European Facility).
Sukladno tome, LNG Hrvatska je u srpnju 2014. godine podnijela prijavu te ostvarila bespovratna sredstva u maksimalnom, 50-postotnom iznosu sufinanciranja, odnosno dobila 4,9 milijuna eura za izradu pravnog, poslovnog i financijskog modela izgradnje terminala na Krku i tehničku pripremu, tj. izradu glavnog projekta kao preduvjeta za građevinsku dozvolu. U listopadu prošle godine potpisan je novi ugovor o dodjeli dodatnih 550 tisuća eura, bespovratno, što je također maksimalni, 50-postotni iznos subvencije za istražne radove – arheološke, hidrografske, seizmološke i druge. U srpnju 2015. godine projekt krčkog terminala je uvršten i na listu Europske strategije energetske sigurnosti kao jedan od ključnih projekata u EU, s posebnim naglaskom na doprinos u područjima sigurnosti opskrbe te diversifikacije opskrbnih pravaca u regiji. Sama Vlada ga je u srpnju proglasila strateškim projektom, dok je u studenom Europska komisija usvojila popis od 195 ključnih energetskih infrastrukturnih projekata koji također uključuje LNG terminal na otoku Krku.
Zakup kapaciteta
Tvrtka LNG Hrvatska je provela poziv za zakup kapaciteta terminala, tzv. »opean season« u dvije faze – od prosinca 2014. do kraja svibnja 2015. godine trajao je neobvezujući poziv za zakup kapaciteta, da bi od srpnja do kraja rujna otvoren bio obvezujući poziv za njih.
Mirovinski fondovi odustali?
Kako se može neslužbeno čuti, domaći mirovinski fondovi, koji su bili zainteresirani za investiranje u terminal, od tog su plana odustali, no među ulagačima koji su se javili navodno su neke svjetske financijske kuće, kao i kompanije koje se već bave ovim biznisom. Investitora će, u svakom slučaju, odabrati nova Vlada, nakon što za koji mjesec, očekivano u ožujku, završi evaluacija ponuda potencijalnih ulagača.
»Zbog potpisanih izjava o povjerljivosti podataka o imenima zakupaca ne smijemo javno govoriti, ali možemo konstatirati da smo zadovoljni ishodom rezultata zakupa u obvezujućoj fazi«, sve je što o zakupcima terminala otkrivaju u LNG-u Hrvatska. Neslužbeno se samo zna da ih se javilo 14. Pravomoćna lokacijska dozvola za projekt ishođena je, podsjećaju, također u rujnu prošle godine, da bi bio raspisan i možda najvažniji javni potiv – za ulagače, zaključen zadnjeg dana 2015. godine. Ukupno je 14 zainteresiranih ulagača prošlo predkvalifikacijski postupak, nakon kojeg su od sredine rujna imali pravo pristupa u sobu s podacima o terminalu (tzv. data room), u kojoj su mogli pregledati potrebnu dokumentaciju i studije kako bi zatim priredili svoju finalnu ponudu za investiranje. »Važno je napomenuti da, pored svega navedenog, ovaj projekt ima jednoglasnu i nepodijeljenu potporu čak 15 zemalja regije, čiji su ministri energetike u Dubrovniku u srpnju 2015. potpisali memorandum o razumijevanju i akcijski plan kojim su LNG Krk, uz plinovod TAP, identificirali kao prioritetni projekt za regiju koji donosi novi izvor plina«, napominju u LNG-u Hrvatska.
Na pitanje je li se, onako kako će to tražiti Orešković, išta od svega moglo napraviti brže nego što jest, odnosno može li se još i više ubrzati, u LNG-u Hrvatska odgovaraju kako se projekt sufinancira iz bespovratnih sredstava CEF fonda, što znači da su svi postupci realizacije propisani terminskim planom. Taj je plan usuglašen s Europskom komisijom koja tijek realizacije nadzire i dodatno ga usuglašava s tvrtkom LNG Hrvatska te s nadležnim ministarstvima i drugim državnim tijelima.
Važna potpora
»Realizaciju terminala podupiru Europska komisija i SAD te zemlje regije, koje će ovim riješiti problem sigurnosti opskrbe prirodnim plinom i ostvariti energetsku neovisnost. Prema europskom desetogodišnjem planu izgradnje europske plinske infrastrukture, LNG terminal Krk treba biti otvoren i pušten u rad krajem 2019., a na nama u tvrtki LNG Hrvatska d.o.o. je da uspješno u suradnji s nadležnim tijelima državne uprave, ministarstvima i Vladom odradimo preostali dio posla«, kaže Mladen Antunović, direktor LNG-a Hrvatska, upitan može li se projekt dodatno ubrzati.Kako ističe, trenutačno se radi na glavnom projektu terminala, završen je poziv za financijske ulagače, nakon čega slijedi evaluacija pristiglih ponuda i pregled potencijalnih ulagača koji zadovoljavaju uvjete iz poziva za ulaganje. »Možemo samo otkriti kako se radi o tvrtkama koje su svjetski lideri u LNG biznisu i upravljanju LNG terminalima, priznatim financijskim institucijama. Ulagači su nam se javili iz cijelog svijeta, što govori o prepoznavanju važnosti hrvatskog LNG terminala na svjetskoj energetskoj sceni«, kaže Antunović.
Ova bi godina trebala biti ključna za realizaciju terminala. Prema planu usuglašenom s Europskom komisijom, trebao bi biti završen financijski i poslovni model terminala, glavni projekt kao preduvjet za ishođenje građevinske dozvole, ishođena građevinska dozvola, te objavljen javni poziv za izvođača radova. To znači da bi ove godine mogli započeti i sami radovi na terminalu, čija bi gradnja mogla biti završena 2019., i terminal pušten u pogon. »LNG na Krku će Hrvatskoj osigurati plinsku neovisnost, omogućiti diverzifikaciju opskrbnih pravaca EU, a sama investicija izgradnje uposlit će nekoliko tisuća ljudi angažiranih na gradilištu terminala, investiciju vrijednu više od 500 milijuna eura, kao i prihode lokalnoj zajednici i državnom proračunu, što će u konačnici omogućiti i porast BDP-a«, zaključuju u LNG-u Hrvatska.
