Premijer Andrej Plenković izjavio je u četvrtak u Bruxellesu da je Hrvatska sasvim transparentno istaknula osam točaka koje bi Crna Gora trebala riješiti za napredak u pristupnim pregovorima, a koje su vezane za europske vrijednosti i oko kojih dosad nije napravljen iskorak, te nazvao smiješnom prosvjednu notu iz Srbije.

“Podcrtavam konstruktivnu poziciju Hrvatske. Mi smo sasvim transparentno nabrojili osam točaka koje su dugi niz godina neriješene, a vezane su za europske vrijednosti i oko kojih, nažalost, Crna Gora do sada nije napravila iskorak”, rekao je Plenković po dolasku na samit EU-a.

Plenković je govoreći o konstruktivnom stajalištu Hrvatske spomenuo suprotan primjer Sjeverne Makedonije, koja je 2001. bila ispred Hrvatske, a do danas nije ni otvorila pristupne pregovore zbog blokade dviju država članica, Grčke i Bugarske.

U Bruxellesu sudjelujemo na sastanku Europskog vijeća, za koji se nadamo da će biti korak naprijed prema dovršetku pregovora o Višegodišnjem financijskom okviru EU-a 2028.-2034.

U pregovorima o #VFO zalažemo se za 🇭🇷 nacionalne interese❗

✅Prema prijedlogu Irskog predsjedništva Vijeća EU-a, Hrvatska bi trebala biti u plusu za oko 7 milijardi €. ➡️ Otkad smo preuzeli odgovornost (2016.) do kraja sljedeće financijske perspektive EU-a (2034.), u odnosu uplata i isplata iz 🇪🇺 proračuna, Hrvatska će biti u plusu više od 30 milijardi €❗️

✅Kao Prijatelji kohezije, želimo da tradicionalne politike poput kohezijske, poljoprivredne i ribarstvene, ostanu čvrsto i kvalitetno zastupljene u nacionalnim omotnicama.

✅Želimo da dio sredstava iz II. i III. stupa bude dovoljan i za jačanje konkurentnosti i za vanjskopolitičko pozicioniranje Europske unije.

— Andrej Plenković (@AndrejPlenkovic) October 15, 2026

“Postoje dvije države koje su od 2005. do 2026. uzele 21 godinu institucionalnog približavanja Sjeverne Makedonije Europskoj uniji.

Hrvatska nije zauzela taj pristup. Unatoč teškom nasljeđu, mi smo prema Crnoj Gori pristupili vrlo konstruktivno i u tom konstruktivnom procesu smo izdvojili one točke za koje smatramo da ih Crna Gora treba ispuniti jer su dio onoga što oni budućim članstvom u Europskoj uniji trebaju preuzeti kao europske vrijednosti”, rekao je Plenković.

Hrvatska je ovoga tjedna uputila državama članicama EU-a i uredima predsjednice Komisije i predsjednika Europskog vijeća dokument u kojem iscrpno objašnjava svoje stajalište prema procesu pristupanja Crne Gore.

U dokumentu je pobrojano osam od ranije dobro poznatih zahtjeva koje bi Podgorica trebala ispuniti za zeleno svjetlo Zagreba.

Šest zahtjeva odnosi se na poglavlje 23, Pravosuđe i temeljna prava, a dva su povezana s poglavljem 31, Vanjska, sigurnosna i obrambena politika.

“Mi želimo da Crna Gora ostvari napredak, ali želimo da se ova pitanja riješe, a sada je za to trenutak”, rekao je Plenković.

Ususret #EUCO, održali smo neformalni sastanak Prijatelja kohezije, čiji su domaćini @GiorgiaMeloni 🇮🇹 i @NicusorDanRO 🇷🇴, a kako bismo uskladili naša stajališta u vezi s novim Višegodišnjim financijskim okvirom EU-a (2028.-2034.).

Hrvatska se zalaže za očuvanje financiranja tradicionalnih politika Europske unije – kohezijske te poljoprivredne i ribarstvene politike – koje su ključne za hvatanje razvojnog koraka s drugim članicama 🇪🇺 i za jačanje konkurentnosti 🇭🇷 gospodarstva.

Vjerujem da ćemo zajedno postići ambiciozan i uravnotežen #VFO koji odgovara na nove izazove pred Europom, bez napuštanja temeljnih vrijednosti i solidarnosti.

— Andrej Plenković (@AndrejPlenkovic) October 15, 2026

Plenković je kao potpunu besmislicu ocijenio prosvjednu notu iz Srbije po kojoj se Hrvatska miješa u izborni proces u toj zemlji.

“To je potpuni nonsens da se Hrvatska, valjda kao poluvanjski, a poluunutarnji neprijatelj, miješa u politički proces i izbornu utrku u Srbiji”, rekao je Plenković.

Ministarstvo vanjskih poslova Srbije uputilo je u srijedu prosvjednu notu Hrvatskoj zbog miješanja u unutarnje političke prilike i izbornu kampanju u Srbiji.

U noti se ocjenjuje da su neprihvatljivi pokušaji vanjskog utjecaja na izborne procese, kao i pojedini načini izvještavanja hrvatskih medija o političkoj situaciji u Srbiji.

Uoči #EUCO sudjelovao sam na sastanku na vrhu @EPP u Bruxellesu. Raspravili smo o novom Višegodišnjem financijskom okviru EU-a, potpori Ukrajini, pitanju proširenja i konkurentnosti Europske unije.

U fokusu su nam sigurnost opskrbe i priuštivost cijena energenata zbog destabilizacije prilika na Bliskom istoku. U tom kontekstu istaknuo sam mjere koje @VladaRH poduzima za ograničene cijena goriva, plina i struje s ciljem zaštite građana i gospodarstva.

Izvijestio sam o rezultatima Općih izbora u BiH i istaknuo izbor @FilipovicD_ kao legitimne predstavnice hrvatskog naroda u Predsjedništvu BiH. Vjerujem da će to doprinijeti boljem funkcioniranju institucija i skladnijim odnosima među tri konstitutivna naroda, koji trebaju biti jednakopravni. Hrvatska ostaje snažan zagovaratelj europskog puta BiH.

— Andrej Plenković (@AndrejPlenkovic) October 15, 2026

Donedavni srbijanski predsjednik i nositelj liste Ujedinjena Srbija Aleksandar Vučić izjavio je da se nijedna zemlja nikada nije toliko i tako brutalno miješala u izbore neke druge države kao što se Hrvatska miješa u predstojeće parlamentarne izbore u Srbiji.

“Ta se teza plasira već dulje vrijeme, a što se tiče prosvjedovanja u vezi s pisanjem hrvatskih medija, ja ne znam što bih tome dodao. U nas su mediji slobodni, koliko se ja sjećam, i ljudi pišu što žele i kako smatraju da treba”, rekao je Plenković.

Dodao je da Srbija ima svoju izbornu kampanju i da se treba baviti sobom i svojim građanima.

“Hrvatska se u to ne miješa, niti je to naša tema, ali imamo vrijednosnih pitanja gdje Srbija treba ići naprijed, a ne da nama šalje smiješne note”, rekao je Plenković, dodajući da sada novinarske udruge u Hrvatskoj imaju prigodu da nešto kažu.