Ganjanje konkurentnosti koja je slijepa na geografiju riskira koncentraciju resursa u već razvijenim regijama, dok ostavlja ostale regije da se natječu za ostatak. Europska javna ulaganja mogla bi ojačati jake, a mjesta koja vape za investicijama ostaviti daleko iza njih. Struktura sljedećeg europskog proračuna stoga nas duboko zabrinjava, na plenarnom je zasjedanju Europskog odbora regija kazala predsjednica Odbora Kata Tütto, upozorivši kako nadolazeći Višegodišnji financijski okvir za razdoblje od 2028. do 2034. godine želi izmijeniti i centralizirati upravljanje za Hrvatsku najznačajnijim europskim fondom.

Neslijepa ulaganja

Trodnevno zasjedanje Europskog odbora regija (CoR), koje je u Bruxellesu okupilo regionalne predstavnike i sudionike iz cijele Europske unije, održava se u sjeni nadolazeće sjednice Europskog vijeća koja započinje u četvrtak, a na kojem bi čelnici EU država trebali pobliže definirati dugoročne ulagačke prioritete.

Smanjivanje alociranih sredstava za koheziju, iz čijih je Fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda u Hrvatsku u proteklih šest godina uloženo više od 3,62 milijarde eura, predstavljao bi značajan udarac za općine, gradove i županije koji nemaju alternativu kada je u pitanju pronalazak financiranja infrastrukturnih, socijalnih i razvojnih projekata.

Tütto je navela kako se prema kohezijskoj politici treba prestati odnositi kao prema milostinji za siromašne regije, navevši kako europski proizvodni kapaciteti počivaju na sposobnostima svih dijelova EU-a.

– Odbijamo narativ po kojem se branitelje kohezijske politike prikazuje kao one koji Europu usporavaju, kao i pretpostavku da europska konkurentnost ovisi o 50 milijardi eura godišnje kojima će centar upravljati naslijepo. Predstavnici lokalnih sredina znaju da konkurentnost ovisi o ulaganjima, vještinama i kapacitetima svih regija, navela je mađarska političarka.

No prema riječima Raffaelea Fitta, izvršnog potpredsjednika Europske komisije koji je naveo kako Bruxelles želi »maksimizirati učinak svakog uloženog eura« te »uvesti pojednostavljivanje« koje će od nacionalnih vlada zahtijevati izradu investicijskih planova, jasno je da Komisija svoje ovlasti namjerava drastično proširiti, bez previše prostora za ispravljanje zadanog kursa.

Krivi smjer

Jedna od glavnih tema plenarnog zasjedanja Europskog regionalnog odbora je tzv. pravo na ostanak koje podrazumijeva poticanje lokalnih investicija u stanovanje, radna mjesta i neophodnu javnu infrastrukturu. Međutim, govoriti o pravima bez ulaganja u njihovo ostvarivanje mrtvo je slovo na papiru, kazao je Luca Menesini, predsjednik Kluba zastupnika Stranke europskih socijalista (PES) u Odboru regija.

CHRISTOPHE LICOPPE

– Bez infrastrukture, prijenosa znanja, učenja i stjecanja vještina i najbolje će inovacije imati marginalni učinak. Ostanak stanovništva znači dostupnost posla, stanovanja, škola, ambulanti i bolnica i za one u najzabačenijim mjestima, no realnost je da će tri četvrtine europskih regija izgubiti stanovništvo do 2050. godine. Prijedlozi Komisije idu u potpuno krivom smjeru, upravljanje koje se predlaže označit će kraj europske regionalne politike. Europski odbor regija neće imati izbora nego boriti se protiv ovog napuštanja europskih teritorija svim legalnim sredstvima, naveo je Menesini.

U godišnjem izvješću Odbora o stanju regija i gradova, koje je objavljeno u ponedjeljak, ocrtana je zabrinjavajuća slika. Svaka druga europska regija zabilježila je porast siromaštva i socijalne isključenosti, dok je u više od polovice regija došlo do pogoršanja uvjeta na tržištu rada. Pad proizvodnje i visoki troškovi energije oslabili su regionalnu konkurentnost, a europska su područja postala ranjivija na prirodne katastrofe, pri čemu je u protekle četiri godine zabilježen porast broja šumskih požara za 57 posto. Godišnja šteta izazvana sušom procjenjuje se na devet milijardi eura.

FRED GUERDIN

Skupo stanovanje

Kriza dostupnog stanovanja i energetska kriza ključni su europski izazovi koji zahtijevaju zajedničku i odlučnu akciju, istaknuo je predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa na otvaranju plenarnog zasjedanja Europskog odbora regija. Naveo je kako razlika između energetskih troškova kvalitetno i loše izoliranog kućanstva doseže i do pet tisuća eura godišnje.

– Pristup priuštivom stanovanju postao je jedna od najhitnijih briga naših građana, od Kopenhagena do Lisabona, od Dublina do Atene. Ovo je kriza koja pogađa beskućnike, kućanstva s niskim prihodima, ali i srednju klasu, a posebno mlađe generacije. Iako je stanovanje primarno odgovornost nacionalnih i lokalnih vlasti, Europska unija ovdje može pomoći kroz bolju regulaciju i inovacije te bolju energetsku učinkovitost u građevinarstvu, rekao je Costa, koji će zajedno s premijerima i predsjednicima EU država u četvrtak i petak sjesti kako bi ispeglao neslaganja oko ciljeva Višegodišnjeg financijskog okvira nakon 2027. godine, osobito onih financijskih.

Costa se nada da će politički dogovor biti postignut do kraja godine, no očito je da predstavnici najrazličitijih regija iz 26 EU zemalja, koji su u Bruxelles stigli kako bi saznali na koji način njihovi krajevi mogu prosperirati od europske politike i sredstava, kući neće otići s previše optimizma.