Sve više roditelja preispituje dopuštanje djeci da koriste društvene mreže i alate umjetne inteligencije, zabrinuti zbog mogućih posljedica za njihovo mentalno zdravlje, razvoj i obrazovanje.

Kompanije koje upravljaju društvenim mrežama veći dio posljednjeg desetljeća uvjeravale su javnost da su njihove platforme sigurne za tinejdžere. Ipak, brojni roditelji nisu uvjereni u to. Zajedno sa sve većim brojem regulatornih tijela optužuju kompanije poput Mete da svoje proizvode oblikuju tako da potiču pretjerano korištenje i stvaraju ovisnost kod mladih korisnika.

Ni tvrtke koje razvijaju umjetnu inteligenciju nisu pošteđene kritika. OpenAI, koji je u središte javnog interesa dospio znatno kasnije od Mete, morao se braniti od desetaka tužbi u kojima se tvrdi da njegov chatbot ChatGPT nema dovoljno snažne zaštitne mehanizme. U međuvremenu su zaposlenici vodećih kompanija za razvoj umjetne inteligencije upozorili da njihovi poslodavci daju prednost međusobnom natjecanju pred sigurnim razvojem svojih modela.

Što kažu roditelji?

Britanski Guardian razgovarao je s roditeljima o tome jesu li se njihovi stavovi o korištenju društvenih mreža i umjetne inteligencije među djecom promijenili tijekom posljednjih godinu dana.

“Oni su najdragocjenije što imam u životu. Zašto bih ih onda prepustila tehnološkim kompanijama čiji je jedini motiv zarada na njihovu vremenu i prikupljanje njihovih podataka?”, upitala je Caroline Gray Ford, 42-godišnja umjetnica iz Cambridgea u Ujedinjenom Kraljevstvu i regionalna voditeljica inicijative Smartphone Free Childhood, pokreta obitelji koje se zalažu za odgađanje korištenja pametnih telefona i društvenih mreža među djecom.

Andy, 43-godišnjak iz Londona koji radi u tehnološkom sektoru, i sam se bavi umjetnom inteligencijom. Zbog toga, kaže, sve više razmišlja o svijetu u kojem će njegova djeca odrastati.

“Brinem se za njihovu budućnost”

“Brinem se za budućnost koja ih čeka. Ne na katastrofičan način, nego zato što će svijet biti potpuno drukčiji kada odrastu”, rekao je.

Priznaje da je rastrgan između svijeta u kojem radi i spoznaje da bi upravo posao kojim se bavi mogao ugroziti budućnost njegove djece, bilo na gospodarskoj ili okolišnoj razini.

Osjeća li da bi ih trebao poticati na korištenje umjetne inteligencije? Da. Želi li to doista? Ne, odgovara.

Kada je riječ o društvenim mrežama, njegov je stav znatno odlučniji: njihovo korištenje ne dolazi u obzir. Djeci dopušta WhatsApp kako bi mogla održavati kontakte i graditi odnose u stvarnom životu, ali smatra da im društvene mreže u drugim aspektima ne mogu donijeti ništa dobro.

Ozbiljni razgovori s djecom

Kate, 47-godišnja majka iz Philadelphije u američkoj saveznoj državi Pennsylvaniji, smatra da su nedavne velike tužbe protiv Mete i odluke država izvan SAD-a da ograniče korištenje društvenih mreža mlađima od 16 godina otvorile prostor za ozbiljne razgovore s njezinom kćeri o mogućim rizicima.

Kći i dalje traži da joj dopusti korištenje tih platformi, koje u SAD-u nisu obuhvaćene takvim ograničenjima, no majka je podsjeća na njihov zajednički dogovor da pričeka dok ne bude starija.

Njezina 11-godišnja kći ne smije samostalno koristiti društvene mreže. Kada je riječ o chatbotovima umjetne inteligencije, povremeno ih može koristiti ako se pojave tijekom Googleova pretraživanja neke teme. Majka je pritom potiče da provjerava točnost dobivenih informacija.

Djevojčica je, kaže Kate, dobro upoznata s pogreškama koje umjetna inteligencija može proizvesti i ne voli slike generirane tim alatima. Ako majka ili njezina starija kći slučajno podijele takvu sliku, djevojčica će ih upozoriti na to.

Obitelj pritom vodi računa i o okolišu. Svjesni su da razvoj i korištenje umjetne inteligencije zahtijevaju velike količine vode i energije pa nastoje izbjegavati aplikacije koje se njome koriste kada postoje drugi načini dolaska do informacija.

Sve više pitanja o korištenju tehnologije u školama

Roditelj koji radi u sektoru umjetne inteligencije, a nije želio otkriti identitet, kaže da je postao znatno oprezniji prema tehnologijama kojima su djeca izložena.

Želi da njegova kći odraste razumijevajući tehnologiju i znajući kako se njome koristiti, uključujući umjetnu inteligenciju. Međutim, smatra da djeca ne bi smjela postati nesvjesni sudionici testiranja proizvoda čiji učinci na njihovo učenje, razvoj i dobrobit još nisu u potpunosti poznati.

Posebno ga zabrinjava što se takvi alati uvode u škole u vrlo ranoj dobi, često bez stvarnog sudjelovanja roditelja u odlučivanju ili mogućnosti izbora.

Pita se stavljaju li tehnološke kompanije interese djece ispred vlastitih poslovnih ciljeva te provjeravaju li škole i lokalne vlasti dovoljno temeljito tehnologiju koju uvode u obrazovanje.

Smatra i da djeca nisu dovoljno poučena sigurnom i kritičkom korištenju novih alata. Postoji, upozorava, velika razlika između podučavanja djece o tehnologiji i jednostavnog izlaganja uređajima i aplikacijama.

“Zašto bih im dao nešto što bi ih moglo psihički ugroziti?”

Jedan roditelj iz britanskog Kenta, koji je želio ostati anoniman, kaže da ga je nedostatak odlučnijeg djelovanja vlasti razljutio i potaknuo da dodatno pooštri pravila o tome što njegova djeca smiju koristiti i kada.

Već ih je pokušavao što više držati podalje od interneta, a sada dio svoje energije usmjerava i na kampanju za promjene.

Njegov je stav nedvosmislen: djeci ne bi dopustio korištenje društvenih mreža, a chatbotove bi potpuno zabranio.

“Zašto bih im dao nešto što bi ih moglo dovesti do psihičkih problema i kognitivnog propadanja?”, pita se.

Smatra da djecu treba poučiti opasnostima i savjetovati im da se takvih tehnologija klone, umjesto da im se govori kako ih sigurno koristiti. To uspoređuje s pušenjem i pita postoji li doista siguran način na koji bi djeca mogla pušiti.

Roditeljima sve teže kontrolirati vrijeme pred ekranima

Roditelj 12-godišnjeg dječaka iz Madrida, također anoniman, kaže da je od početka skeptičan prema društvenim mrežama i umjetnoj inteligenciji. Na vlastitom djetetu vidi, tvrdi, koliko ga društvene mreže zaokupljaju.

Upozorava i na utjecaj videoigara, koje povezuje s YouTube influencerima i komunikacijom s drugim korisnicima na poslužiteljima Discorda. Smatra da takvo digitalno okruženje oblikuje djetinjstvo njegova sina i njegov pogled na svijet na način s kojim se ne slaže.

Posebno ga brine što digitalni sadržaji potiskuju aktivnosti važne za razvoj djeteta, poput čitanja, istraživanja i igre s vršnjacima uživo.

Njegov sin u školi je dobio Chromebook, bez mogućnosti izbora koju bi imali roditelji, a kod kuće ima i prijenosno računalo za igranje, uz vremenska ograničenja korištenja.

Kontrola vremena pred ekranom, kaže, postala je stalna igra mačke i miša koja frustrira cijelu obitelj. Dječak je uspio pronaći načine za zaobilaženje ograničenja, a roditelj ističe da je djeci teško kontrolirati poriv za korištenjem uređaja, baš kao što je to teško i odraslima.

Zbog nedostatka jasnih zaštitnih mehanizama i regulacije pristupa djece digitalnim tehnologijama, smatra, milijuni obitelji prepušteni su samostalnom postavljanju pravila. To stvara stres i narušava obiteljske odnose.

Roditelji žele zajednički nastup

Caroline Gray Ford smatra da rizici društvenih mreža i umjetne inteligencije daleko nadmašuju njihove koristi. Uvjerenja je da su dokazi o štetnim posljedicama svuda oko nas te da je društvo dopustilo da vrlo loša iskustva na internetu postanu uobičajena.

Unatoč tome, vjeruje da bi moglo doći do velike promjene društvenih navika. Mnogi roditelji iz njezina kruga slažu se da je zajedničko djelovanje najbolji put naprijed. Dio njih već se dogovorio da će odgoditi kupnju pametnih telefona djeci i dopustiti im korištenje društvenih mreža tek kada budu starija.

Ford smatra da se poslovni model velikih tehnoloških kompanija neće promijeniti te da se obitelji zato moraju udružiti, umjesto da čekaju da kompanije same promijene pristup.

“Sve dok se na tome može zarađivati, djeca će se nastaviti iskorištavati radi profita. To je uistinu podmuklo”, poručila je, dodajući da će se buduće generacije pitati kako je društvo moglo dopustiti da se takva situacija razvije.