To su iz HZJZ-a u ponedjeljak odgovorili Hini zamoljeni da komentiraju informacije iz europskog sustava brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje (RASFF) prema kojima su rajčice za koje se sumnja da su povezane s više od 130 slučajeva salmoneloze u Italiji distribuirane i u Hrvatsku.


Iz HZJZ-a su također naveli više informacija o salmonelozi i putevima prijenosa.




Akutne crijevne bolesti su među najčešćim zaraznim bolestima, a salmoneloze su među najčešćim bakterijskim crijevnim infekcijama u ljudi u razvijenom svijetu, naglasili su te dodali da je u Hrvatskoj najveća učestalost bakterijskih crijevnih infekcija od svibnja do listopada.


Salmonele su gram-negativne štapićaste bakterije, često se nalaze u sirovim jajima, nedovoljno pečenom mesu peradi, sirovom mesu i nepasteriziranom mlijeku.


Infekcije salmonelom uzrokuju bakterije koje se često nalaze kod raznih životinja, posebice peradi, svinja, goveda i gmazova.


Prenose se konzumacijom nedovoljno termički obrađene ili kontaminirane hrane ili vode, dodirom sa zaraženim životinjama i nepravilnom higijenom ruku i križnom kontaminacijom hrane.


Simptomi, kako kažu iz HZJZ-a, ovise o količini bakterija, imunološkom stanju osobe i vrsti salmonele.


Salmoneloze se klinički manifestirajunajčešće kao gastroenteritis, rjeđe kao crijevna salmonela groznica i septički sindrom.


Simptomi i znakovi bolesti se pojavljuju od 6 do 72 sata, a najčešće se javljaju 12 do 36 sati nakon konzumacije kontaminirane hrane, a uključuju: proljev, bolove i grčeve u trbuhu,  povišenu temperaturu, mučninu i povraćanje,  glavobolju i opću slabost, naveli su.


Liječenje salmoneloza je simptomatsko u vidu nadoknade izgubljene tekućine i elektrolita kako bi se spriječila dehidracija.


Kako su poručili, svaki slučaj obolijevanja salmonelom je važno prijaviti nadležnoj epidemiološkoj službi i pratiti kliconoše.


Iz HZJZ-a su također naglasili da je važno pridržavanje osnovnih mjera za sprečavanje crijevnih infekcija: redovito i temeljito pranje ruku toplom vodom i tekućim sapunom, termička obrada hrane, temeljito pranje voća i povrća,  izbjegavanje držanja hrane na sobnoj temperaturi i dogrijavanje hrane te izbjegavanje konzumiranja nepasteriziranog mlijeka i higijenski sumnjive površinske vode.