Daria Shipilova, 28-godišnja zaposlenica Instituta za istraživanje kuge u sibirskom gradu Irkutsku, preminula je 2. listopada od upale pluća nepoznatog uzroka.

Pojavila su se nagađanja da je možda bila izložena bakteriji kuge nakon što je navodno razbijena epruveta u laboratoriju, ali zasad nema neovisnih dokaza koji bi potvrdili takav scenarij.

Ruske vlasti objavile su da među osobama koje su bile u kontaktu s preminulom nisu utvrđeni slučajevi kuge. Navodna nezgoda i uzrok smrti nisu konačno razjašnjeni, pa stručnjaci upozoravaju da se s donošenjem zaključaka ne smije žuriti.

Kako se laboratoriji štite od opasnih bakterija?

Stručnjaci ističu da razbijena epruveta sama po sebi ne znači da je netko bio izložen zaraznom uzročniku. U laboratorijima koji rade s opasnim mikroorganizmima primjenjuje se više slojeva zaštite.

Zania Stamataki, stručnjakinja za virusnu imunologiju sa Sveučilišta u Birminghamu, objašnjava da se rad s aktivnim uzročnicima obavlja u posebnim sigurnosnim komorama koje filtriraju zrak. Uz to se koriste zatvoreni spremnici za uzorke, zaštitna odjeća i prostorije s kontroliranim protokom zraka.

Takve mjere trebale bi spriječiti širenje potencijalno zaraznog materijala čak i ako se dogodi nezgoda. Istražitelji bi zato morali utvrditi što se nalazilo u epruveti, gdje se incident dogodio i je li uopće postojala mogućnost izlaganja.

Važan dokaz bila bi i laboratorijska analiza uzorka preminule. Usporedbom genetskog zapisa eventualno pronađenog uzročnika s bakterijskim sojevima u institutu moglo bi se provjeriti postoji li veza između bolesti i laboratorija. Bez takvih dokaza vremenska podudarnost nije dovoljna za potvrdu uzroka smrti, upozorava Stamataki.

Kuga je opasna, ali širenje nije neizbježno

Kugu uzrokuje bakterija Yersinia pestis. Njezin plućni oblik može se širiti respiratornim putem i bez brzog liječenja biti smrtonosan. Brendan Wren, profesor Londonske škole za higijenu i tropsku medicinu, upozorava da infekcija može napredovati vrlo brzo, čak i unutar 24 sata.

Ipak, to ne znači da je kuga potvrđena u ovom slučaju ili da prijeti epidemija. Wren ističe da se plućna kuga prenosi respiratornim putem, ali da nije osobito zarazna u usporedbi s nekim drugim respiratornim virusima. Antibiotici mogu biti učinkoviti ako se primijene dovoljno rano.

Nadzor nad približno 200 osoba, o kojem se izvještavalo nakon smrti zaposlenice, treba promatrati kao mjeru opreza, a ne kao dokaz da je toliko ljudi zaraženo.

Stručnjaci podsjećaju i na povijesni slučaj iz 1979., kada je u sovjetskom Sverdlovsku došlo do izbijanja antraksa povezanog s vojnim mikrobiološkim postrojenjem. Taj slučaj pokazuje koliko ozbiljne mogu biti posljedice propusta u biološkoj sigurnosti, ali ne predstavlja dokaz da se nešto slično dogodilo u Irkutsku.

Za konačan odgovor potrebni su provjerljivi medicinski nalazi i podaci iz laboratorija. Zasad nema potvrde da je smrt zaposlenice uzrokovana kugom niti dokaza o širem širenju zaraze.