Zdravstveni sustav u velikoj se mjeri oslanja na žene, no kada je riječ o vodećim pozicijama, slika je bitno drukčija. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, žene čine gotovo 70 posto zdravstvene radne snage u svijetu, ali zauzimaju tek oko 25 posto rukovodećih mjesta. Sličan je obrazac vidljiv i u Hrvatskoj, gdje profesionalno napredovanje žena i dalje otežavaju rodne predrasude, društvena očekivanja i teškoće u usklađivanju karijere i privatnog života.

O tim se problemima govorilo na prvom Women in Healthcare Forumu u Zagrebu, koji je okupio zdravstvene djelatnike, znanstvenike, predstavnike institucija i regulatornih tijela te farmaceutske industrije. Sudionici su otvorili pitanja jednakih mogućnosti za napredovanje, ženskog zdravlja i odgovornosti poslodavaca u stvaranju radnog okruženja u kojem se talent može razvijati bez obzira na spol.

Istraživanje provedeno među 206 hrvatskih onkoloških stručnjaka pokazalo je da samo 38 posto ispitanika radi u timovima koje vodi žena. Čak 56 posto žena navelo je da su zbog spola imale manje profesionalnih prilika, dok je isto iskustvo prijavilo tek dva posto muškaraca.

Među najčešćim preprekama rodnoj ravnopravnosti ispitanici su izdvojili teškoće u usklađivanju posla i privatnog života, koje navodi 69 posto sudionika, društvene pritiske (46 posto), nesvjesne predrasude (44 posto) te nedostatak prilika za razvoj ženskog liderstva (33 posto). Istraživanje, koje je predvodila liječnica Renata Kelemenić-Dražin, objavljeno je ove godine u časopisu BMC Health Services Research.

Razlike su vidljive i u primanjima. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku za 2024., prosječna bruto plaća žena u zdravstvenoj djelatnosti bila je oko 22 posto niža od prosječne plaće muškaraca. Taj podatak odražava razlike u ukupnim prosjecima zaposlenih žena i muškaraca, a ne nužno razlike u plaći za isti posao.

O važnosti stvaranja boljih uvjeta za profesionalni razvoj govorile su i predstavnice zdravstvenih institucija i industrije. Kaja Radeta, direktorica poslovne jedinice za regiju Adriatic i Mađarsku u AbbVieju, istaknula je važnost mentorstva, profesionalnih uzora i prilika koje ženama omogućuju da razviju samopouzdanje i preuzmu vodeće uloge.

Sličnu je poruku naglasila Eva Usmiani Capobianco, predsjednica Upravnog odbora JGL-a, prve žene na čelu te kompanije. Govoreći o održivosti poslovanja, istaknula je da uspjeh ne bi smio dolaziti nauštrb zdravlja zaposlenika i njihova privatnog života. U JGL-u žene čine oko 75 posto zaposlenih i 65 posto najvišeg menadžmenta.

Forum se nije bavio samo položajem žena na radnom mjestu nego i načinom na koji zdravstveni sustav prepoznaje i liječi njihove zdravstvene probleme. Prema podacima Europskog parlamenta, žene u Europskoj uniji u prosjeku žive dulje od muškaraca, ali više godina provode narušena zdravlja. Njihove se tegobe nerijetko podcjenjuju, a do dijagnoze ponekad dolaze tek nakon dugog razdoblja.

Jedan od primjera je migrena, koja se često svodi na običnu glavobolju, iako može ozbiljno narušiti svakodnevno funkcioniranje. Akademkinja Vanja Bašić Kes, pročelnica Zavoda za neuroimunologiju, neurogenetiku i bol Klinike za neurologiju KBC-a Sestre milosrdnice, upozorila je da bolest posebno pogađa žene u razdoblju kada istodobno grade karijeru i brinu o obitelji.

Foto Bruno Fantulin

– Hormonalne promjene mogu utjecati na učestalost napadaja, a dostupne specifične terapije omogućuju bolje upravljanje bolešću. Žensku bol moramo shvatiti ozbiljno, i u ordinaciji i na radnom mjestu, poručila je Bašić Kes.

Migrena pritom nije samo zdravstveni nego i gospodarski problem. Prema istraživanju instituta WifOR, gubici produktivnosti povezani s migrenom u Hrvatskoj dosežu 1,31 posto BDP-a, gotovo koliko i oni povezani s kardiovaskularnim bolestima, koji iznose 1,33 posto.

Nataša Božić Šarić, voditeljica vanjskih odnosa za regiju Adriatic u AbbVieju, naglasila je da simptome koji narušavaju svakodnevni život ne treba prihvaćati kao nešto što se mora prešutjeti i trpjeti, nego ih treba prepoznati, pravodobno dijagnosticirati i liječiti.

O tome kako se profesionalne granice pomiču vlastitim primjerom govorila je i Nikolina Sesar, prva neurokirurginja u Hrvatskoj. Svoja iskustva podijelila je i Hana Breyer Priselac, ravnateljica Poliklinike Breyer, koja je obiteljski posao razvila u tržišno prepoznatljiv laboratorijski sustav.

Breyer Priselac istaknula je da rast organizacije nije rezultat rada jedne osobe, nego zajedničkog cilja i povjerenja. Pritom je naglasila da majčinstvo i bolest ne bi smjeli biti prepreke profesionalnom razvoju te da dugogodišnja odanost zaposlenika govori o kvaliteti odnosa koje poslodavac gradi.

Sličnu je poruku iznijela i Alenka Jajac Knez, izvršna direktorica JGL-a, istaknuvši da se organizacijska kultura ne stvara sama od sebe. Ona se gradi svakodnevnim odlukama, načinom vođenja, zapošljavanja, nagrađivanja i razvoja zaposlenika.

Na Forumu je dodijeljena i prva nagrada Women in Healthcare Impact Award, kojom je za izniman doprinos zdravstvu i društvu nagrađena dr. Mirela Bušić.

Mirela Bušić / Foto Bruno Fantulin

Bušić je tijekom dvadeset godina rada značajno pridonijela razvoju hrvatskog sustava darivanja i presađivanja organa, koji se danas ubraja među najuspješnije u Europi i svijetu. Od 2022. vodi Odsjek za standarde u području krvi, organa i tkiva pri Europskom ravnateljstvu za kakvoću lijekova i zdravstvenu skrb Vijeća Europe, gdje sudjeluje u razvoju europskih standarda za sigurnost i kvalitetu zdravstvene skrbi.

Njezina karijera pokazuje kako stručnost i dugogodišnji predani rad mogu imati učinak daleko izvan granica jedne zemlje. Istodobno, rasprave na Forumu podsjetile su da individualni uspjesi nisu dovoljni: za ravnopravnije zdravstvo potrebni su sustavni uvjeti u kojima žene imaju jednake prilike za napredovanje, a njihove se zdravstvene potrebe pravodobno prepoznaju i ozbiljno shvaćaju.