Postoje dijelovi doma koje čistimo gotovo automatski. Pređemo usisavačem preko poda, obrišemo vidljive površine, očistimo kupaonicu i kuhinju, promijenimo posteljinu. Sve izgleda uredno i čisto, pa je lako pomisliti da je posao gotov.

Problem je u tome što prašina nema osobito poštovanja prema našim rutinama čišćenja. Zavlači se iza namještaja, na gornje površine koje ne gledamo svakodnevno, oko ventilacijskih otvora i na različite predmete koje redovito koristimo, ali ih rijetko uključujemo u raspored čišćenja.

Ne znači da zbog toga treba svaki tjedan čistiti baš svaki kutak stana. Dovoljno je znati gdje se prašina najčešće zadržava i povremeno tim mjestima posvetiti nekoliko minuta više.

Gornja strana ormara i visokog namještaja

Jedno od najčešćih mjesta koje zaboravljamo nalazi se doslovno iznad naših glava. Gornje površine visokih ormara, kuhinjskih elemenata, polica i drugih komada namještaja lako ostaju izvan uobičajenog čišćenja.

Ako površinu ne vidimo, vrlo lako je prestanemo doživljavati kao dio prostora koji treba brisati. No na vodoravnoj površini na kojoj se ništa ne pomiče prašina se može nakupljati tjednima.

Posebno se to primijeti na tamnom namještaju. Kada jednom prijeđemo krpom preko vrha ormara, često postane jasno koliko se prašine ondje zapravo skupilo.

Najjednostavnije je povremeno prijeći tim površinama krpom od mikrovlakana ili nastavkom usisavača namijenjenim za prašinu. Ako je površina teško dostupna, može pomoći teleskopska drška s odgovarajućim nastavkom.

Iza i ispod namještaja

Pod ispred kauča može biti besprijekorno čist, dok se nekoliko centimetara dalje, ispod njega, nalazi sasvim druga priča.

Prostor ispod kreveta, kauča, komode i ormara jedno je od mjesta na kojima se prašina posebno lako zadržava. Ondje nema redovitog strujanja zraka kao na otvorenom prostoru, a sitne čestice i vlakna s vremenom se nakupljaju u sloj koji često primijetimo tek kada pomaknemo namještaj.

Ne treba zbog toga svaki put premještati cijelu dnevnu sobu. Kod redovitog čišćenja dovoljno je koristiti plosnati nastavak usisavača koji može dosegnuti dublje ispod namještaja. Veće čišćenje, uz pomicanje namještaja, može se ostaviti za svakih nekoliko tjedana ili prema potrebi.

Posebno je korisno obratiti pažnju na prostore ispod kreveta. Ondje se, osim prašine, često nakupljaju vlakna s posteljine, dlake i sitne čestice koje se u ostatku prostorije manje primjećuju.

Sjenila i gornje strane rasvjetnih tijela

Rasvjetna tijela često su još jedan dio doma koji čistimo tek kada primijetimo da su vidljivo prašnjavi. Problem je što se na sjenilima i gornjim dijelovima stropnih lampi prašina može nakupljati prilično dugo, a da je iz uobičajenog kuta gledanja uopće ne primijetimo.

Tekstilna sjenila posebno lako zadržavaju sitne čestice. Umjesto vlažne krpe, koja može ostaviti tragove ili oštetiti materijal, za njih je praktičniji mekan nastavak usisavača ili suha četka za prašinu. Kod staklenih i glatkih sjenila može se koristiti krpa od mikrovlakana, ali tek nakon što se rasvjetno tijelo isključi i ohladi.

Vrijedi povremeno provjeriti i gornje dijelove podnih i stolnih lampi, kao i mjesta oko žarulja. Nije riječ o poslu koji treba ponavljati svaki tjedan, ali uključivanje rasvjete u povremeno detaljnije čišćenje može spriječiti da se na njoj stvori debeli sloj prašine.

Vrata, dovratnici i gornji rubovi

Vrata svakodnevno otvaramo i zatvaramo, ali ih rijetko doživljavamo kao površinu koju treba čistiti. Još rjeđe pogledamo njihov gornji rub. Na njemu se može nakupiti iznenađujuće mnogo prašine, posebno ako se vrata dugo ne brišu. Slična je situacija s gornjim dijelovima dovratnika, ukrasnim letvicama i drugim vodoravnim rubovima koji nisu u razini očiju.

Ovdje je dovoljna krpa od mikrovlakana, a kod tvrdokornije prašine može se koristiti blago navlažena krpa, uzimajući u obzir materijal i završnu obradu površine.

Dobar trenutak za čišćenje takvih mjesta je kada već radimo veće sezonsko čišćenje. Nema potrebe stvarati dodatni tjedni zadatak za nešto što se ne zaprlja preko noći.

Nemojte prašinu samo premještati

Kod čišćenja prašine važno je i kojim redoslijedom radimo. Ako prvo obrišemo niske površine, a zatim krenemo čistiti police i vrhove ormara, dio prašine završit će ponovno na onome što smo već očistili.

Zato je praktičnije krenuti od viših površina i postupno se spuštati prema podu. Tako se prašina koja padne tijekom čišćenja može na kraju ukloniti usisavanjem.

Koliko često treba čistiti ova mjesta?

Ne postoji univerzalni raspored koji će odgovarati svakom domu. Količina prašine ovisi o ventilaciji, veličini prostora, tekstilu, broju ukućana, kućnim ljubimcima i nizu drugih čimbenika.

Dobra je praktična podjela na redovito i povremeno čišćenje. Podovi, lako dostupne površine i kuhinja naravno zahtijevaju češću pažnju. Gornji dijelovi ormara, prostor iza namještaja i dovratnici mogu se čistiti rjeđe, primjerice tijekom većeg mjesečnog ili sezonskog čišćenja.

Najvažnije je da se zaboravljena mjesta povremeno vrate na popis. Ako ih jednom uključimo u rutinu, neće trebati puno vremena da ponovno budu čista.

Čist dom nije onaj u kojem nema ni trunke prašine

Prašina je neizbježan dio svakog doma. Ne možemo je potpuno ukloniti, niti je potrebno pretvoriti čišćenje u svakodnevni projekt. Puno je korisnije povremeno obratiti pažnju na mjesta koja inače preskačemo.

Dobra rutina čišćenja zato ne mora značiti čišćenje svega svaki put. Dovoljno je rasporediti manje zadatke kroz vrijeme i povremeno zaviriti i ondje gdje inače ne gledamo.